U Hrvatskoj još uvijek traju žestoke rasprave o bezgrešnosti 'hrvatske strane' u ratu koji se naziva domovinskim, a konsenzus o tome da je i u obrambenom ratu moguće počiniti zvjerstva koja nemaju opravdanja u hrvatskom društvu ne postoji ni danas. Istraživanje koje je u Hrvatskoj tijekom ljetnih mjeseci 2006. provela Documenta - nevladina organizacija koja se bavi ostavštinom rata i suočavanjem s prošlošću - upozorava da se velik dio ispitanih i dalje ne miri s činjenicom da je i na 'hrvatskoj strani' bilo ratnih zločina koji zaslužuju najstrožu osudu.

Centar za suočavanje s prošlošću – Documenta (www.documenta.hr) - objavio je krajem 2006. godine rezultate zanimljivog istraživanja. Na uzorku od tisuću ljudi, unutar kojih su se našli predstavnici opće populacije te Hrvata i Srba u ratom pogođenim područjima, propitivan je odnos hrvatske javnosti prema suočavanju s prošlošću te žrtvama i stradalnicama/ima rata. Istraživanje je provedeno u suradnji s Agencijom Puls, a koncept su osmislili znanstvenici sa zagrebačkog sveučilišta te stručnjaci i aktivisti nevladinih organizacija koji se bave ovom složenom tematikom.

Osnovni ciljevi projekta bili su dobivanje potpunijeg uvida u stavove i informiranost javnosti o suočavanju s prošlošću odnosno događanjima i iskustvima iz vremena rata u Hrvatskoj, percepciji žrtava i podršci koju dobivaju, kao i o percepciji ratnih zločina te njihovom procesuiranju. Jedan od zanimljivih podataka poznatih nakon istraživanja je i onaj koji govori da čak 30 posto ispitanih iz uzorka koji predstavlja opću populaciju ima potpuno ili djelomično negativan stav o pojmu 'suočavanje s prošlošću'. Pozitivnim pojmom češće ga ocjenjuju mlađi ispitanici i ispitanice, a takav je stav prevladavajući i kod obrazovanijih dijelova stanovništva. Velik se ipak dio ispitanih žena i muškaraca slaže da je taj proces važan za uspostavu i održavanje mira u Hrvatskoj, ali i u regiji.

Čak 35 posto ispitanih iz dijela uzorka koji predstavlja opću populaciju smatra da se u hrvatskim medijima previše govori o negativnim, a premalo o pozitivnim aspektima uloge 'hrvatskih snaga' u ratu. Ipak, čini se da medijsko bavljenje ovom tematikom ne pomaže građanima i građankama u stjecanju najosnovnijih informacija o broju stradalih, pa tako više od polovine ispitanika ne zna niti približno odrediti točan broj poginulih tijekom rata na 'hrvatskoj strani'. Jednako tako, niti broj stradalih Srba nije im poznat, pa procjene variraju od tisuću sve do pedeset tisuća ljudi.

Iako velik broj ispitanih podržava procesuiranje svih optuženika neovisno o strani za koju su se u ratu borili i dalje postoji značajan postotak onih koji smatraju da neki ratni zločini mogu biti opravdani u određenim okolnostima. Osim toga, ispitanici uglavnom loše ocjenjuju rad Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju u Haagu i domaćih sudova, pa im je tako prosječna ocjena tek prolazna.

Dio istraživanja koji je danas na raspolaganju novinarkama i novinarima, kao i svim građanima i građankama koji/e su za to pitanje zainteresirani/e, bit će uskoro dopunjen novim podacima. Na terenu su naime prikupljeni podaci koji se još uvijek analiziraju, pa će tako cjelovito istraživanje na raspolaganju biti tijekom proljeća ove godine.

Pokretači istraživanja naglašavaju kako je riječ o projektu koji je dio sveobuhvatnijih nastojanja na poticanju procesa suočavanja s prošlošću i utvrđivanju činjenične istine u svrhu promicanja javne diskusije koja bi trebala prijeći s razine osporavanja činjenica na razinu dijaloga o interpretacijama.

Ovaj je projekt jedan od onih pokušaja koji će ostati zapamćen kao pionirski, budući da su ovakva istraživanja još uvijek u Hrvatskoj rijetkost. Suočavanje s prošlošću i posljedice rata još su uvijek izvan znanstvenog mainstreama, pa je tako malo poznato kako građani i građanke izlaze na kraj sa svim teškoćama života u post-konfliktnom društvu. Regionalna konferencija pod nazivom 'Utvrđivanje istine o ratnim zločinima i sukobima,' održana početkom 2007. godine u Zagrebu, čiji je suorganizator bila i Documenta, pokazala je da su procesi suočavanja s prošlošću još uvelike otežani dnevno-političkim poentiranjem na bazi nacionalnih mitova i da ih rijetko prati istinska želja za utvrđivanjem činjenica.

Rezultati istraživanja dostupni su na sajtu Documenta.hr
 
Napisala: Iva Vukušić