Pravosudne institucije nisu adekvatno odgovorile na komunikacijske izazove tokom pandemije COVID-19

Pandemija i uvedene epidemiološke mjere donijele su komunikacijske izazove pravosuđu s obzirom na to da su bila odložena većina ročišta i skraćeno radno vrijeme. Otkazani su bili predmeti s velikim društvenim značajem, između ostalog i predmeti korupcije, organizovanog kriminala i ratnih zločina, te njihovo odlaganje i nedostatak informacija o njihovom nastavku dodatno su uticali na negativnu percepciju pravosuđa u javnosti. S obzirom na to da su dosadašnja istraživanja pokazala da transparentnost pravosudnih institucija u BiH nije na zadovoljavajućem nivou, moguće je očekivati i da će se zbog odloženih ročišta i donesenih mjera povjerenje građana u pravosudne institucije još više smanjiti.

Istraživanje Transparentnost rada pravosudnih institucija tokom pandemije: Javna komunikacija i odnosi s medijima ispituje javnu komunikaciju i transparentnost rada pravosudnih institucija u BiH tokom pandemije koronavirusa, naročito u periodu od 15. marta do 15. maja 2020. te daje preporuke za povećanje transparentnosti rada pravosudnih institucija. Rađeno u septembru 2020, a obuhvatilo je 20 polustrukturiranih intervjua s glasnogovornicima pravosudnih institucija, novinarima, predstavnicima udruženja i advokatima; pregled saopštenja za javnost deset odabranih pravosudnih institucija na različitim administrativnim nivoima, objavljene mjere i odluke koje se tiču rada pravosudnih institucija tokom pandemije, te pregled medijskih izvještaja o pravosudnim institucijama u periodu od 15. marta do 15. maja 2020. na dva dnevna online portala Klix.ba i Nezavisne.

Istraživanje je pokazalo da pravosudne institucije su uglavnom nastavile komunikaciju po uobičajenim obrascima i nisu adekvatno odgovorile na komunikacijske izazove. VSTV je sredinom marta 2020. izdao preporuke i odluke o postupanju sudova i tužilaštava tokom pandemije koje nisu sadržavale stavke o obavještenju javnosti o tim mjerama niti upute o načina organizacije rada s medijima. Pravosudne institucije su a) objavile djelimične podatke o donesenim mjerama (neke od njih nisu objavile informacije ili su objavile informacije o skraćenom radnom vremenu, ali nisu objavile podatak da je kasnije počeo redovni režim rada); b) nisu organizirale press konferencije gdje bi dopustile odgovore na složena pitanja koja se tiču predmeta od velikog interesa za javnost; c) nisu obezbijedile pune informacije o mjerama i nastavku predmeta strankama u postupku. Komunikacijske prakse su i tokom pandemije bile neujednačene i dobra komunikacija s medijima ovisila je prije svega od susretljivosti i odgovornosti pojedinaca koji su nosioci funkcije glasnogovornika te nisu rezultat strateškog pristupa i konzistentnih komunikacijskih politika.

Pored toga, kako bi se prikazalo na koji način su mediji izvještavali o pojedinim pravosudnim predmetima i radu pravosudnih institucija BiH tokom pandemije COVID-19 objavljen je izvještaj Medijsko izvještavanje o predmetima i radu pravosuđa tokom pandemije u Bosni i Hercegovini. Istraživanje obuhvata nekoliko slučajeva, odabranih zbog velike medijske praćenosti i/ili značaja za javnost, kao što je to predmet „Respiratori“ ili odluke Ustavnog suda, poput one o naredbama Federalnog štaba Civilne zaštite o zabranama kretanja licima mlađim od 18 godina i starijim od 65 godina na području FBiH. Uključilo je pregled medijskog sadržaja online mainstream medija – BHRT, RTRS, Dnevni avaz, Klix.ba i Nezavisne novine – u vremenskim periodima koji su relevantni za odabrane slučajeve.

Mediji su tokom pandemije Covida-19 nastavili izvještavati o pravosudnim predmetima, iako u manjem obimu nego obično. Neki od razloga su bili odgođena ročišta, smanjen rad pravosudnih institucija, kao i otežana komunikacija s pravosudnim institucijama. Medijsko izvještavanje je ipak u većini slučajeva o pravosudnim predmetima i radu pravosuđa bilo korektno, ali često fragmentirano, bazirano na jednom izvoru ili saopštenju, te su nedostajala istraživanja o pojedinim slučajevima ili pojedinim dijelovima slučajeva, te pozadinski kontekst. U slučajevima koji su uključivali visoke zvaničnike, poput slučaja „Respiratori“, za koje je postojao pritisak javnosti za redovne i pravovremene informacije, medijsko izvještavanje je bilo redovno ali većinom fragmentirano, zasnovano na jednom ili par izvora i novim informacijama do kojih su mediji došli. Nedostajalo je kontekstualizacije i pozadinskih informacija koje bi rekonstruisale cijeli slučaj dok se u drugim slučajevima poput sjednica VSTV-a izvještavalo često nekontinuirano bez dodatnih istraživanja.

Mediji su tokom pandemije COVID-19 radili u teškim okolnostima, s manjkom kapaciteta, povećanim obimom posla kao i dodatnim stresom zbog straha od zaraze.

Izvještaj Transparentnost rada pravosudnih institucija tokom pandemije: Javna komunikacija i odnosi s medijima dostupan je na bhs. i engleskom jeziku.

Izvještaj Medijsko izvještavanje o predmetima i radu pravosuđa tokom pandemije u Bosni i Hercegovini dostupan je na bhs. i engleskom jeziku.