U slučajevima izmjene legislativnog i regulatornog okvira potrebno je voditi računa o tome da se ne dovede u pitanje sloboda izražavanja.

Zabrana govora mržnje u Bosni i Hercegovini nije potpuno regulirana i usklađena sa međunarodnim standardima. U krivičnom zakonodavstvu inkriminirano je javno izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, propisane su kazne od tri mjeseca do tri godine zatvora za javno izazivanje ili raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini (član 145.a, 1).

Krivični zakoni Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta također zabranjuju javno izazivanje i raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti među konstitutivnim narodima i drugima koji žive u Federaciji, odnosno Brčko distriktu. Prema ovim zakonima, osoba koja javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima koji žive u Federaciji, odnosno Brčko distriktu, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine (Krivični zakon Federacije, član 163, 1) i od jedne do pet godina zatvora (Krivični zakon Brčko distrika, član 160, 1).

Tri navedena krivična zakona ograničena su na zabranu izazivanja i raspirivanja mržnje na nacionalnoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, a ne i na osnovi boje kože, spola, seksualne orijentacije, invaliditeta i drugih osnova. U ovim zakonskim odredbama sakcionira se samo javno izazivanje i raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti prema osobama koje žive ili borave u BiH (Krivični zakon BiH) i prema osobama koje žive u Federaciji, odnosno Brčko distriktu (Krivični zakon Federacije i Krivični zakon Brčko distrikta).

Krivični zakon Republike Srpske, sa druge strane, propisuje kaznu zatvora do tri godine za one koji putem štampe, radija, televizije, kompjuterskog sistema ili društvene mreže, na javnom skupu ili javnom mjestu ili na drugi način, javno pozivaju, izazivaju ili podstiču ili učine dostupnim javnosti letke, slike ili neke druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema određenoj osobi ili grupama zbog njihove nacionalne, rasne, vjerske ili etničke pripadnosti, boje kože, spola, seksualnog opredjeljenja, invaliditeta, rodnog identiteta, porijekla ili kakvih drugih osobina (Krivični zakon RS-a, član 359, 1).

Pored ovih odredaba, postoje i druge odredbe u krivičnim zakonima koje se mogu koristiti za sankcioniranje govora mržnje, a izazivanje, podržavanje ili pozivanje vjerske netrpeljivosti i mržnje je zabranjeno i u Zakonu o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini.U pojedinim kantonalnim zakonima o informiranju, poput Zakona o javnom informiranju Tuzlanskoga kantona, navodi se da se u javnom informiranju ne smije ničim direktno ili indirektno podsticati na rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju i netrpeljivost, ali se ne propisuju kazne niti se navode druge osnove, poput spola i invaliditeta (član 5) Pored toga, pojedini kantonalni zakoni o zaštiti javnog reda i mire predviđaju sankcije za javno vrijeđanje vjerskih i nacionalnih osjećanja i osjećanja rasne pripadnosti (Zakon o javnom redu i miru Tuzlanskoga kantona, član 3, 6), i to novčanim kaznama od 100 maraka do 1.000 KM ili 60 dana zatvora (član 7, 2).

Izborni zakon u BiH propisuje kaznu od 1.000 do 100.000 KM za političke subjekte koji se koriste jezikom koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje, ili koji objavljuju ili upotrebljavaju slike, simbole, audio i videozapise, SMS-poruke, internetske poruke ili druge materijale koji mogu tako djelovati (član 19.9, j). Ovaj zakon je naročito značajan s obzirom na to da se govor mržnje često koristi u predizbornoj kampanji kako bi glasači glasali za etno-nacionalne stranke, ali odredbe važe samo ukoliko do takvih djela dođe u roku od 30 dana prije datuma održavanja izbora.

S obzirom na veliko prisustvo govora mržnje koji mogu uticati na demokratske procese u zemlji, potrebno je unaprijediti legislativne, regulatorne i samoregulatorne okvire te načine njihove primjene. Bosna i Hercegovina je dužna donijeti odgovarajuća rješenja u skladu sa međunarodnim konvencijama, preporukama međunarodnih tijela i standardima Evropskog suda za ljudska prava. U slučajevima izmjene legislativnog i regulatornog okvira, treba voditi računa o tome da se ne dovede u pitanje sloboda izražavanja.

Izvještaj daje pregled propisa i pravila za borbu protiv govora mržnje i dezinformacija u BiH. Cijeli izvještaj je dostupan na bhs jeziku i engleskom jeziku.

Regionalni projekt „SNAŽNI: Inicijativa civilnog društva za reafirmaciju slobode medija i suzbijanje dezinformacija, propagande i govora mržnje na Zapadnom Balkanu i u Turskoj“ realizuju partnerske organizacije SEENPM, Albanski medijski institut, Mediacentar Sarajevo, Kosovo 2.0, Institut za medije Crne Gore, Makedonski institut za medije, Novosadska novinarska škola, Mirovni institut i Bianet, uz finansijsku podršku Evropske unije.