Dvadeset i pet godina nakon okončanja rata (1992-1995), političku klimu u BiH i dalje prožimaju razdorna etnonacionalistička retorika i stalna neslaganja etnonacionalnih političkih elita koje koče demokratske procese i napredak BiH prema potpuno demokratskom i funkcionalnom društvu. Mediji i javne komunikacijske prakse određene su ovim tendencijama te im istovremeno doprinose. Mediji u BiH podložni su uticajima političkih i poslovnih grupa, nemaju dovoljno prihoda i kapaciteta za nezavisno i profesionalno novinarstvo ni mehanizama zaštite od uplitanja političkih stranaka u njihove uredničke politike. Brojni mediji su povezani sa vodećim političkim strankama i poslovnim krugovima kroz netransparentno i proizvoljno finansiranje i vlasničke strukture, dok su nezavisni mediji rijetki i obično ih finansiraju strani donatori.

Iako je regulatorni sistem, koji je uspostavila međunarodna zajednica, uspio ublažiti huškačke i zapaljive sadržaje, selektivnim pokrivanjem aktuelnih i historijskih događaja i manjkom kritike prema zapaljivoj i razdornoj etnonacionalnoj politici, mediji nastavljaju perpetuirati etnonacionalne podjele i doprinose selektivnim sjećanjima na prošlost. Pored političkih aktera, i strani akteri kroz medije nastoje nametnuti svoje geopolitičke interese na Zapadnom Balkanu.

Nove tehnologije i sve veće korištenje interneta donijeli su nove probleme. Razdorna i zapaljujuća retorika preselila se u online prostor, a društveni mediji i prostori predviđeni za komentare u online medijima prožeti su pogrdnim jezikom i govorom mržnje koji se uglavnom razmjenjuju između etnonacionalnih grupa, Bošnjaka, Srba i Hrvata, ali su usmjereni i na migrante, žene, LGBTI+ populaciju i romske zajednice.

U proteklim godinama, pokrenuti su brojni anonimni portali koji šire dezinformacije i propagandu, a istraživanja pokazuju da građanima nije lako raspoznati problematične medijske sadržaje a nije bilo sistemskih napora vlasti u BiH da se u osnovno i srednje obrazovanje uvede medijska i informacijska pismenost.

Ovim istraživanjem analiziraju se modeli propagande, dezinformacija i mržnje u medijima i komunikacijama u Bosni i Hercegovini. Cilj je da se da pregled strukturalnih elemenata u proizvodnji, distribuciji i korištenju ovih modela te njihovog uticaja na postojeće etnonacionalne tenzije i podjele, kao i njihove podrške takvim pojavama. Istraživanje je provedeno na temelju sekundarnih istraživanja, konsultacija sa predstavnicama i predstavnicima regulatora i organizacija civilnog društva, analize odluka Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), Vijeća za štampu, fact-checking platforme Raskrinkavanje, i watchdog medijskih platformi analiziraj.ba i media.ba.

Utvrđen je niz medijskih i komunikacijskih modela kojima se uglavnom proizvode i šire dezinformacije, propaganda i govor mržnje. Odnose se na jednu od tri vrste medija i komunikacija: tradicionalni mediji, novi mediji i korisnički generirana interakcija na online medijima i društvenim mrežama. Uključuju: 1) tradicionalne medije koji su povezani sa centrima moći i šire političku i etnonacionalnu propagandu; 2) anonimne portale i komercijalne online medije koji šire dezinformacije u političke ili finansijske svrhe; 3) političke propagandne web stranice koje se pojave u velikom broju tokom predizbornih kampanja; 4) web stranice i grupe na društvenim medijima koje šire radikalniji i agresivniji etnonacionalni i vjerski sadržaj; 5) portale koji su svojim narativima usmjereni protiv manjinskih grupa, poput migranata; 6) govor mržnje, pogrdan jezik i uvrede u prostorima za komentare na online medijima i platformama društvenih medija.

U istraživanju se prvo objašnjava šta znače modeli dezinformacija, propagande i mržnje u medijima i komunikacijama a nakon toga iznosi sedam primjera da bi se stekao bolji uvid u njihove organizacijske modalitete, sadržaje, finansiranje i vlasničke strukture. Razmatraju se okviri za (samo) regulaciju te napori različitih aktera da ih reguliraju i daju preporuke za korake koje trebaju poduzeti institucije, organizacije i mediji da se minimizira širenje dezinformacija, propagande i govora mržnje i stvori prostor za medijske i komunikacijske prakse koje će potaknuti zdrave rasprave i demokratske procese.

Cijeli izvještaj možete pročitati ovdje. 

Izvještaj na engleskom je dostupan ovdje. 

Ovaj izvještaj proizveden je uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj je isključiva odgovornost autorice i izdavača i ne odražava nužno stavove Evropske unije.