Zemlje Zapadnog Balkana imaju kompleksnu i živu medijsku scenu, a i internet penetracija je značajno porasla zadnjih godina. Širenje prostora online medija rezultiralo je širenjem prostora za slobodu izražavanja, ali i za govor mržnje. Novi mediji su idealna platforma za širenje mržnje zbog svoje decentralizirane i anonimne strukture. Ovo je ozbiljan fenomen koji predstavlja značajan izazov. Pod kojim uslovima sloboda govora postaje sloboda mržnje? Kako se nositi sa govorom mržnje a ne naštetiti slobodi izražavanja?

Činjenica da fenomen govora mržnje i njegov utjecaj na javni život u zemljama Zapadnog Balkana još uvijek nisu istraženi potakla je kreiranje projekta „Govor mržnje online“ u sedam zemalja regiona. Projekat, koji je prvobitno podržao UNESCO, a zatim OSFA, rezultirao je ovom publikacijom, koja za cilj ima identificirati glavne trendove i pravne okvire govora mržnje u regionu i Turskoj, oslanjajući se na primarna i sekundarna istraživanja i ranije objavljene analize i rezultate monitoringa medija.

Publikacija na 200 stranica uključuje detaljne izvještaje iz svake od sedam zemalja regiona, a, pored zakonskog okvira i nadležnih tijela, osvrće se i na prihvaćenu praksu samoregulacije medija.

Pojedinačni izvještaji iz zemalja praćeni su listom preporuka za uspostavljanje i održavanje odgovornosti medija za govor mržnje i njegovo prepoznavanje i praćenje.

Istraživanje vezano za Bosnu i Hercegovinu je sprovedeno u saradnji sa Mediacentrom Sarajevo. Sanela Hodžić, istraživačica Mediacentra, autorica je izvještaja o Bosni i Hercegovini.

Kompletan izvještaj dostupan je ovdje.