U okviru ovogodišnjih Evropskih književnih susreta (7.-10. juni 2007.), “Sarajevske sveske” organizovale su i učestvovale u nizu kulturnih dešavanja.

U petak, 8. juna, u okviru Evropskih književnih susreta koje je po osmi put uspješno organizovao Francuski kulturni centar “Andre Malraux”, i uz prisustvo velikog broja kulturnih i javnih radnika iz Sarajeva i književnika iz regiona i Evrope, dva časopisa sa istom idejom, Sarajevske sveske i francuski časopis Au sud de l'Est, održali su okrugli sto pod naslovom: “Evropa: postoji li zajednički kulturni prostor? O kakvim evropskim identitetima govorimo?”
O ovoj temi govorili su Zdravko Grebo, Alma Lazarevska, Rusmir Mahmutćehajić, Slobodan Šnajder, Velimir Visković, Basri Capriqi, Mile Babić, Jerome Carrassou i Anne Madelain.
Član redakcije francuskog časopisa, Jerome Carassou, ukazao je na oskudno znanje šire francuske publike kada je u pitanju savremena kultura jugoistočne Evrope. Objašnjavajući stanje današnje percepcije jugoistoka Evrope unutar intelektualnih krugova zapada, odnosno anglosaksonskog kulturnog prostora, Carassou je naglasio da u Francuskoj ne postoji 'dovoljno duboko promišljanje i da su potrebni drugi da bi francuski intelektualci i umjetnici napredovali u svome razumijevanju jugoistoka kao i evropskog kulturnog prostora u cjelini'.
Basri Capriqi, član redakcije Sarajevskih sveski sa Kosova, objašnjavajući dileme intelektualaca koji dolaze sa prostora takozvanog manjinskog jezika, koji je to prestao biti, ukazao je na zamku komunikacije ' sa samim sobom' i potrebu ponovnog otvaranja komunikacijskog prostora.
Velimir Visković, glavni urednik Sveski, se osvrnuo na previranja na Hrvatskoj intelektualnoj sceni u posljednjih deceniju i po, ukazujući na odmake od euforičnog dokazivanja nacionalnog identiteta prema jasnom stavu da treba prihvatiti evropske okvire otvorenog društva. Podvukao je da ostaje otvoreno pitanje kako evropski narodi da očuvaju autonomije sopstvenih kultura u vrijeme dominacije anglo-američke kulture, navodeći primjer univerzalnog engleskog jezika iz kojega dolazi 60% prevedenih knjiga u Hrvatskoj.
Istog danaje održan Susret sa Koljom Mićevićem povodom objavljivanja njegovog prevoda Rime Dantea Aligijerija u Sarajevskim sveskama. 'Čovjek koji je preveo devet vijekova francuske poezije', Kolja Mićević, svakako je bio jedna od najsjajnih zvijezda ovogodišnjih Susreta.
Strast kojom je govorio o svom velikom poduhvatu, prevođenju rima Dantea Aligijerija ( baš na dan 8. juna, kada je umrla Danteova Beatriče), dva sata je držala posjetioce bez daha, jer ovdje skoro i da nije bila riječ o prevođenju poezije kako se ono obično razumijeva, nego o prevodilaštvu koji samo postaje umjetnost sui generis, nadahnuće koje nikoga ne može ostaviti ravnodušnim.
U subotu, 9. juna, održana je promocija najnovijeg dvobroja Sveski na temu «Savremene poezije u regionu od 1990. do današnjih dana.»
Članovi redakcije su ovom prilikom sa prisutnima podijelili svoje utiske o procesu odabira savremene poezije Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Hrvatske, Kosova, Crne Gore i Slovenije.
Glavni i odgovorni urednik Sarajevskih sveski, Velimir Visković, ovom prilikom je kazao da je antologijski prikaz poezije na području bivše Jugoslavije nastao u nizu žanrovskih pregleda ovog časopisa.
“Kada je riječ o poeziji, doista je vrlo specifična situacija. Dok su na drugim planovima od drame, pa do romana, neki pisci sa ovog područja napravili međunarodne karijere, pa su onda kao međunarodne zvijezde postali poznati u svim našim sredinama, kada je riječ o poeziji, baš nije bilo nekoga ko je napravio takav svjetski proboj. S te strane, čini mi se da će biti jako zanimljivo za sve naše sredine da vide šta se u međuvremenu u proteklih 15-16 godina dogodilo u poeziji drugih naroda,” kazao je Visković.  Ambasador Kraljevine Norveške u BiH Jan Braathu, jedne od zemalja koja pruža podršku projektu Sarajevske sveske, kazao je ovom prilikom da Vlada Norveške sa velikim zadovoljstvom podržava ovaj časopis već nekoliko godina jer smatra da je kulturni aspekt Sveski bitan, ali i činjenica da kultura može imati politički uticaj i predstavlja instrument za približavanje ljudi, kao i za političku promjenu.   “Smatramo da kulturni radnici, umjetnici, autori, pjesnici, režiseri i drugi mogu dati značajan doprinos modernim društvima, kao što su društva u ovom dijelu Evrope. Ali ovi ljudi – ovi umjetnici, autori, režiseri – moraju imati platformu sa koje mogu širiti uticaj i podijeliti svoje mišljenje. Smatramo da su Sarajevske sveske takva platforma, možda nisu jedina, ali su važna regionalna platforma,” kazao je Ambasador Braathu.