Javni sektor godišnje izdvaja desetine miliona maraka za medije i medijske sadržaje, a da pritom nije omogućen adekvatan uvid javnosti u dodijeljene iznose i u postupke dodjele tih sredstava, neki su od nalaza izvještaja Mediacentra Sarajevo “Transparentnije i legitimnije finansiranje medija iz javnih budžeta: Smjernice za javne organe u BiH” koji je predstavljen u srijedu tokom konferencije održane u Sarajevu.

 

 

Mediacentar Sarajevo, u partnerstvu sa Centrom za razvoj medija i analize i u saradnji sa Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH i uz pomoć Ambasade Kraljevine Holandije u BiH pokrenuo je raspravu o aktuelnim praksama finansiranja medija iz javnih budžeta i o donošenju preciznijih pravila kojima bi se unaprijedila transparentnost i legitimnost finansiranja, te podstaklo aktivno učešće svih javnih organa u njihovoj primjeni. 

 

Na okruglom stolu na kojem su prisustvovali brojni stručnjaci iz oblasti medija, predstavnici institucija vlasti sa različitih nivoa u BiH i novinari i urednici, razgovaralo se o finansiranju medija iz javnih budžeta, održivosti medija na malom i siromašnom bh. tržištu, u okolnostima gdje većina medija na raspolaganju nema dovoljno potencijalnih izvora prihoda. 

Maida Muminović, izvršna direktorica Fondacije Mediacentar, rekla je kako je fokus napora ovih organizacija na razvoju učinkovitih mehanizama za jačanje transparentnosti i uspostavu kriterija u oblasti finansiranja. 

 

“Konačni ishod kojem težimo našim angažmanom u ovoj oblasti, za koji znamo da se neće desiti brzo, jeste osigurati da mediji u BiH funkcioniraju oslobođeni od političkih i finansijskih pritisaka, odnosno da mediji u BiH služe isključivo interesu javnosti”, rekla je Muminović.  

 

Novci se dodjeljuju sa svih administrativnih nivoa u BiH, kroz različite procedure i za različite namjene, uključujući redovno sufinansiranje javnih medija, kratkoročnu dodjelu sredstava za konkretne medijske sadržaje i pokrivanje određenih tema, te različite druge vrste pojedinačne pomoći, poput dodjele viška prihoda iz javnih institucija i preduzeća medijima. 

 

U evropskim zemljama također postoje izazovi u toj oblasti, ali su razvijene demokratije mnogo više senzibilizirane za regulaciju te oblasti, a vlade nastoje pomoći medijima u njihovom nezavisnom radu. 

Ambasador Kraljevine Holandije u BiH, Reinout Caspar Vos, rekao je kako su sloboda medija i sloboda izražavanja važni za proširenje Evropske unije i kako je to jedan od ključnih indikatora spremnosti neke zemlje da postane članica, ali i da je sloboda medija fundamentalno pravo. Medijski integritet, dodao je on, narušen je oglašivačkim praksama javnih kompanija koje kontrolišu političke partije, što je focus istraživanja Mediacentra Sarajevo i Centra za razvoj medija i analize. 

 

“Transparentnost finansiranja medija iz javnih budžeta i uspostavljanje jasnih i preciznih kriterija krucijalni su za osiguranje uredničke neovisnosti i slobode izražavanja i slobode medija”, rekao je Vos. 

 

Izvještaj Mediacentra Sarajevo pokazao je da nedostatak transparentnosti iznosa i postupaka dodjele javnih sredstava medijima, kao i nejasni i neprecizni kriteriji, otvaraju prostor za moguće zloupotrebe i narušavaju percepciju javnosti o legitimnosti tih izdvajanja i o neovisnosti medija koji su korisnici tih sredstava. U ovakvim okolnostima mediji su stavljeni u položaj servilnosti umjesto da su im kroz ova izdvajanja omogućeni uslovi za bolje novinarstvo. Donošenjem Strategije za borbu protiv korupcije i Akcionog plana za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije 2015–2019. prepoznata je potreba za unapređenjem transparentnosti i legitimnosti finansiranja medija iz javnog sektora.