Na forumu, održanom u Sarajevu, predstavljeni su ključni nalazi istraživanja o tome kako žene koje su preživjele rodno zasnovano nasilje doživljavaju medijsko izvještavanje.

foto: UN Women u BiH

Nalazi istraživanja o tome kako žene koje su preživjele rodno zasnovano nasilje doživljavaju medijsko izvještavanje predstavljeni su na stručnom forumu za novinarke i novinare, urednice i urednike te stručnjakinje i stručnjake u oblasti medija, koji je održan u Sarajevu. Forum pod nazivom „Iz ugla preživjelih: Medijsko izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju“ organizovali su UN Women u BiH i Mediacentar Sarajevo.

Forum je otvorio prostor za predstavljanje nalaza i stručnu diskusiju o tome kako perspektivu preživjelih snažnije integrisati u novinarske i uredničke prakse. Diskusija se oslonila i na iskustva urednica i urednika, novinarki i novinara iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, sa kojima su razgovarale Azra Husarić Omerović i Selma Zulić Šiljak. Uvid u postojeće redakcijske prakse proširio je razumijevanje problema izvještavanja sa sadržaja na produkcijske, organizacijske i kadrovske izazove.

Prema riječima Selme Zulić Šiljak iz Mediacentra Sarajevo, autorice istraživanja, najvažniji utisak koji je stekla je taj da u medijskoj zajednici još ima ljudi koji vrlo dobro razumiju profesionalne granice izvještavanja o nasilju nad ženama. Posebno je željela istaći izjavu urednika jednog medija koji je rekao: „Osnovno pravilo: u izvještavanju o nasilju je da nema ‘druge strane’“.

Nakon skoro deset godina rada u ovoj oblasti, u potrazi za novim argumentima i uz podršku UN Women u BiH, Zulić Šiljak kaže da je kreirana metodologija kojom će se prenijeti poruka publike prema medijima.

U tom kontekstu, Zulić Šiljak dodaje da se za potrebe istraživanja razgovaralo i sa ženama koje su preživjele rodno zasnovano nasilje. O tome kako one čitaju medijske sadržaje o nasilju nad ženama, kroz intervjue se došlo do vrlo jasnih poruka.

„Prva je: 'Nemojte nam samo govoriti šta se dogodilo, dajte nam informacije koje nam mogu pomoći'. Kako je rekla jedna učesnica: 'Mi koje smo doživjele nasilje već znamo šta je; mi znamo kako izgleda. Nama trebaju konkretne smjernice i nešto na što se možemo osloniti“, rekla je Zulić Šiljak.

Način na koji mediji izvještavaju o rodno zasnovanom nasilju ima važnu ulogu u oblikovanju razumijevanja javnosti o ovom problemu, ali i okruženja u kojem preživjele odlučuju hoće li progovoriti i potražiti podršku, ističe Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women u Bosni i Hercegovini.

Organizacija UN Women u Bosni i Hercegovini je prepoznala tu važnu ulogu, te je, kako je dodala Bishop, partnerstva s medijima stavila u središte svog rada na okončanju nasilja nad ženama i djevojčicama.

„Odgovorno izvještavanje štiti dostojanstvo preživjelih i omogućava da se njihovi glasovi čuju bez izlaganja sekundarnoj viktimizaciji. Ovaj forum pruža važnu priliku da zajedno s predstavnicama i predstavnicima medija iz cijele zemlje unaprijedimo izvještavanje zasnovano na ljudskim pravima, usmjereno na preživjele i utemeljeno na razumijevanju traume“, kazala je Bishop.

Poručila je i da će kroz Akcelerator rodne ravnopravnosti nastaviti jačati ovu saradnju, prepoznajući medije kao snažne saveznike u prevenciji nasilja i mijenjanju štetnih društvenih normi.

Istraživanje je pokazalo da preživjele u najvećoj mjeri nisu zadovoljne načinom kako se toj temi pristupa i kako se o njoj izvještava i jasno mogu da razlikuju odgovorno izvještavanje od senzacionalističkog pristupa koji ih plaši i čini nesigurnima.

U razgovoru s njima, kako je rekla jedna od istraživačica i stručnjakinja u odgovoru na rodno zasnovano nasilje Fatima Bećirović, uočava se koliko praćenje medijskog sadržaja može biti istovremeno i korisno i ugrožavajuće za njih. 

Bećirović ističe da je korisno u kontekstu da čuju da je nasilje krivično djelo, da znaju da nisu same s takvim problemom, te da ih takav sadržaj može potaknuti da izađu iz nasilja i potraže pomoć i na taj način spriječe veće posljedice kako za njih tako i za djecu.

„S druge strane praćenje informacija u medijima za preživjele nije samo praćenje jednog slučaja nego to može utjecati prije svega na njihov osjećaj sigurnosti, da pomisle da i one sutra mogu biti tema izvještavanja da se tu otvara pitanje njihove privatnosti i šta sve može izaći u javnost, kao i pitanje ugrožavanja njihovog i dostojanstva njihove djece“, izjavila je Bećirović.

Podsjetila je da je poruka za novinare jedne od učesnica u fokus grupi bila da „poziva novinare da kada pišu o nasilju, pomisle da se radi o njihovoj kćerci“.

Preživjele, kako je dodala, od medija očekuju da fokus sa počinitelja nasilja usmjere na prava i dostojanstvo preživjelih.

„Ono što je u riziku da ih uplaši, uznemiri i retraumatizira jeste previše detalja o tome kako se nasilje odvijalo, ali i komentari koje mogu da pročitaju na društvenim mrežama i portalima kada se opravdava počinitelj, a propituje odgovornost preživjelih, kada se u medijima iznosi previše ličnih podataka i informacija i kada se odnos u kojem se nasilje dogodilo pokušava prikazati kao romantičnu vezu i odnos u kojem je zbog ljubomore i/ili napuštanja došlo do eskalacije i tragičnog ishoda“, istakla je Bećirović.

Naglasila je i da izvještavanje o nasilju nikada nije neutralno, te da može povećati strah i produbiti nepovjerenje i preživjele ostaviti u nasilju, ali ako je profesionalno, može podržati put izlaska iz nasilja, a možda spasiti i nečiji život. Također, istakla je da medijski naslovi i izvještavanje može pokrenuti snažne reakcije od uznemirenosti do ljutnje, straha, bespomoćnosti, ali i aktiviranja traume.

Stručni forum je okupio predstavnice i predstavnike medijske zajednice koji su razgovarali o tome kako perspektivu preživjelih snažnije integrisati u novinarske i uredničke prakse.

Selma Melez-Pezo, novinarka Detektora, kaže da iako dolazi iz redakcije u kojoj se moraju poštovati profesionalni standardi, važno je uvijek čuti nalaze novih istraživanja, te prilagoditi način istraživanja.

„Znamo koliko je osjetljivo izvještavati o nasilju, a medijske kuće često teže ka senzacionalizmu zbog klikova, što je potpuno nedopustivo”, kazala je Melez-Pezo.

Ističe da joj je stručni forum otvorio novu perspektivu izvještavanja, te poručila da preživjela treba biti u fokusu, a da, kada se izvještava o nasilju, druga strana ne postoji.

Ova aktivnost provedena je u sklopu Zajedničkog programa Akcelerator rodne ravnopravnosti, koji provode agencije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini: UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF, uz finansijsku podršku Evropske unije te vlada Danske i Švedske, u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Centrom za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske i Gender centrom Federacije Bosne i Hercegovine.

___