U Istanbulu održana “Regionalna akademija za buduće lidere promjena o medijskoj pismenosti i medijskom aktivizmu”

foto: SEENPM

Mladi aktivisti, istraživači i novinari iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske učestvovali su na prvoj “Regionalnoj akademiji za buduće lidere promjena o medijskoj pismenosti i medijskom aktivizmu”. Događaj, koji se održao od 29. do 31. oktobra u Istanbulu, fokusirao se na izgradnju veza i osnaživanje učesnika da unaprijede medijsku i informacijsku pismenost i medijski aktivizam u svojim zajednicama.

Tokom događaja 29 učesnika iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Turske razmijenilo je iskustva o slobodi izražavanja i medijskom okruženju u svojim zemljama. Razgovarali su o zajedničkim izazovima s kojima se suočavaju medijski profesionalci u regionu i istražili kako mladi mogu doprinijeti jačanju medijske pismenosti i podržavanju slobodnog, kvalitetnog novinarstva.

Regionalna akademija u Istanbulu organizovana je u okviru regionalnog projekta “Naši mediji” koji je fokusiran na jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva, medijskih profesionalaca, mladih aktivista i građana kako bi poboljšali svoje razumijevanje trendova i izazova u vezi sa slobodom medija i medijskim integritetom na Zapadnom Balkanu i Turskoj.

Maida Muminović, izvršna direktorica Mediacentra Sarajevo, vodeće organizacije na projektu, objašnjava da sa Akademijom partnerske organizacije žele stvoriti saveznike u borbi za slobodne i nezavisne medije među ljudima iz svih sfera života i izvan krugova u kojima organizacije civilnog društva rade na polju slobode izražavanja.

“Ono što naši učesnici dijele je interes za budućnost slobodnih medija, budućnost slobode izražavanja i otvoreni su da postanu dobro informisani zagovornici našeg temeljnog prava na slobodu mišljenja i govora. Polaznici Akademije su mladi stručnjaci koji dolaze iz različitih obrazovnih i stručnih profila. Uz nas su novinari, ali i političari, prosvjetni radnici, aktivisti, influenseri”, kazala je Muminović.

Civilno društvo, a posebno mladi, imaju važnu ulogu u odbrani slobode izražavanja u društvima koja teže demokratiji, smatra Dunja Mijatović, stručnjakinja za ljudska prava. Mijatović, glavna govornica na Akademiji, kaže da postoje različiti načini na koje se mladi glasovi mogu zalagati za bolje medijsko okruženje.

“Oni mogu istaći slučajeve cenzure, ograničenja i druge oblike suzbijanja slobode govora. Koristeći digitalne platforme i organizujući nenasilne proteste, mogu podići i lokalnu i globalnu svijest o relevantnim pitanjima i njegovati solidarnost za pokret za slobodno izražavanje. Mladi pojedinci mogu stvoriti sigurne prostore za otvorene diskusije u online i offline prostoru”, izjavila je Mijatović.

Hristina Cvetinčanin Knežević, sociologinja, istraživačica i stručnjakinja za rodna pitanja i medije iz Srbije i osnivačica Instagram stranice “Feminizam iz teretane”, bila je jedna od učesnica Akademije. Ona kaže da bi voljela da koristi veze i znanja stečena na Akademiji za osnivanje vlastitog medija koji će mladim novinarkama pružiti podršku koja je njoj nedostajala na početku karijere.

“Shvatila sam da je jedan od najvećih problema u Srbiji nedostatak sigurnog prostora posvećenog informisanju ljudi o stanju ženskih prava na način koji je svima dostupan, svakodnevnim jezikom i svakodnevnim pitanjima“, izjavila je Cvetinčanin Knežević.

Bojan Lazarevski, aktivista, pisac i istraživač iz Sjeverne Makedonije, vjeruje da će veze koje je uspostavio u Istanbulu koristiti u njegovom budućem radu.

“Velika korist je umrežavanje iz razloga jer ovaj događaj uključuje učesnike iz svih zemalja Zapadnog Balkana i Turske. Najmanje što ću dobiti su kontakti iz svih zemalja koje mogu kontaktirati i sa kojima mogu potencijalno sarađivati ​​u budućnosti, ili ako imam konkretna pitanja o situaciji u bilo kojoj od ovih zemalja”, izjavio je Lazarevski.

Lazarevski smatra i da medijske organizacije civilnog društva u regionu moraju biti svjesne novih trendova među novim generacijama.

“Pojavljuju se novi izazovi i perspektive među mlađom generacijom koje moramo pažljivo pratiti i razmotriti. Ako se fokusiramo samo na tradicionalne medije, naši pristupi mogu postati zastarjeli”, govori.

Dunja Mijatović smatra da tradicionalnim medijima obično nedostaju interaktivni elementi koji omogućavaju gledaocima da komentarišu, dijele i direktno se bave sadržajem, što su, kako je navela, ključne karakteristike na platformama kao što su TikTok, YouTube i Instagram.

“Štaviše, mlađe generacije često na mainstream medije gledaju sa skepticizmom, navodeći zabrinutost zbog pristrasnosti i uticaja korporativnih ili političkih interesa i smatraju da tradicionalni mediji često ne uspijevaju da tačno odraze njihove različite perspektive, identitete i iskustva”, kazala je Mijatović.

Nakon događaja u Istanbulu, učesnici će nastaviti da uče o konceptima medijske etike, izazovima medijske regulacije, rodu i medijima, uticaju tehnološkog razvoja na slobodu izražavanja i budućnosti medija.

“Na proljeće ćemo posjetiti redakcije i organizacije koje su razvile napredne prakse u oblasti mobilizacije zajednica za slobodu izražavanja i to je nešto čemu se jako radujemo. Cijeli proces je osmišljen da podstakne učesnike da pokrenu vlastite inicijative o slobodi izražavanja koje ćemo nastojati podržati kroz projekat ‘Naši mediji’”, zaključila je Muminović.

Izvor: SEENPM

___