Govor mržnje i drugi štetni sadržaji nisu dozvoljeni sadržaji na društvenim mrežama, a kompanije koje stoje iza platformi poput Facebooka, Twittera, Instagrama i YouTubea, imaju niz politika i smjernica koje se bave regulacijom. O regulaciji štetnog sadržaja na društvenim mrežama govorilo se na radionici za mlade održanoj 18. marta 2022. u Bihaću, gdje je istaknuta važnost medijske pismenosti i poznavanja smjernica za komunikaciju u online javnom prostoru, a radilo se i na promišljaju o tome kakvi sadržaji su potencijalno problematični, na koji način pristupiti dezinformacijama i govoru mržnje na internetu.

 

Radionicu je vodila urednica društvenih mreža Mediacentra Sarajevo Maja Ćalović, koja je učenicima i učenicama Gimnazije Bihać ukazala upravo na regulaciju štetnog sadržaja u vidu lažnih vijesti i dezinformacija na internetu, a predstavljeni su im i dostupni i besplatni alati za prepoznavanje i provjeru digitalno manipuliranog sadržaja i sadržaja objavljenog van konteksta. 

 

 

Anketa među deset učenika i učenica Gimnazije Bihać koji su prisustvovali na radionici pokazala je da oni najviše koriste društvenu mrežu Instagram, zatim Snapchat, a nakon toga i Facebook i YouTube. Kažu i da uslove korištenja društvenih mreža ne čitaju, a da društvenim mrežama najviše zamjeraju to što im oduzimaju previše vremena, pružaju mogućnost lažnog predstavljanja, šire negativan sadržaj, dezinformacije, govor mržnje, a smetaju im i reklame koje im onemogućavaju čitanje i gledanje sadržaja na internetu bez ometanja. 

 

Zerina Smajić, profesorica likovne kulture u Gimnaziji Bihać, kaže kako se na nastavi ne razgovara o društvenim mrežama jer ne postoji nastavni plan o tome, ali da uvijek rado odgovara i daje savjete učenicima ukoliko imaju pitanja vezana za društvene mreže. Ipak, smatra da bi se u školama trebalo raditi na ovoj temi.

 

„Zahvaljujući vašoj radionici otvorena su mnoga pitanja vezana za društvene mreže i kako djeca mogu učiti o tome, ali i da se zaštite od zloupotrebe društvenih mreža. Mislim da bi aktivno u školama trebala da se vodi ova tema, da se edukuju sami predavači pa da tako i djeci damo pozitivan prikaz i način kako se to treba konzumirati“, navodi ova profesorica.

 

Učenica Gimnazije Bihać, Hana Hrnjica, kaže da društvene mreže, posebno platformu Instagram, koristi kako bi pratila najavu događaja a da ona na toj mreži postavlja fotografije, ali i događaje na kojima je prisustvovala, kao i zanimljive vijesti koje se dešavaju u svijetu. Navodi i da često nailazi na problematični sadržaj na internetu, poput dezinformacija, propagande i da to prijavljuje Instagramu kao lažne vijesti nakon čega, kako smatra, ta platforma vrši provjeru.

 

„Danas smo dobili mnogo materijala pomoću kojeg možemo razlikovati istinite vijesti od lažnih i znatno češće ću koristiti te materijale i drago mi je što sam saznala za njih“, kaže Hrnjica.

 

Govor mržnje je zastupljen na društvenim mrežama, pogotovo u komentarima ispod objava popularnih ličnosti, kaže učenica Sara Alagić, koja navodi da i ona, poput svoje kolegice, prijavljuje takav sadržaj. I ona objavljuje svoje fotografije, kao i događaje na kojima je bila, ali prati i edukativni sadržaj i vijesti o kinematografiji. 

 

„Naučila sam dosta novih stvari u smislu toga kako se ponašati na društvenim mrežama. Uvijek sam pazila, ali sada ću još više. Iskreno, nisam znala neke stvari i potresla sam se“, priča ova učenica po završetku radionice.

 

Umjetnica iz Sarajeva Merima Bešlagić bila je žrtva cyber bullyinga te je svoja iskustva podijelila sa bihaćkim gimnazijalcima i gimnazijalkama. Danas je veoma aktivna u ukazivanju na problem digitalnog nasilja, jer kako kaže, ova vrsta nasilja može uticati na mlade na način da može završiti tragično. 

 

 

„To je problem koji je zastupljen i treba govoriti o tome i podići svijest o štetnim i negativnim komentarima na mrežama“, rekla je ona i poručila mladima da svako može naći svoju publiku i da ne treba da se plaše, odnosno da nije rješenje da ne budu prisutni na mrežama.

 

Radionica u Bihaću bila je posljednja od deset radionica koje su organizovane kroz projekt „Jačanje medijske pismenosti mladih u BiH“, koji provode Mediacentar Sarajevo i Boram, a finansira Evropska unija. Pod motom „Nije sve što piše istina“ radionice su ranije održane u Sarajevu, Zenici, Banjoj Luci, Orašju, Goraždu, Tomislavgradu, Trebinju, Srebreniku i Mostaru a cilj im je bio jačanje medijske pismenosti kod mladih ljudi u Bosni i Hercegovini.