Održan sastanak Mreže medijske i informacijske pismenosti BiH

Piše: Rubina Čengić

Foto: Mirza Ajnadžić

Medijska i informacijska pismenost postaje sve važnija, ali dostupni podaci ukazuju na to da je u Bosni i Hercegovini (BiH) ona nedovoljno razvijena, istaknuto je jučer na sastanku neformalne Mreže za medijsku i informacijsku pismenost.

Neformalnu mrežu, koju vodi Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), čini više od sedamdeset članova, među kojima su organizacije civilnog društva, mediji, regulator i samoregulator, kao i predstavnici institucija koje se bave obrazovanjem.

“Vještine medijske i digitalne pismenosti od izuzetnog su značaja za ostvarivanje ličnog napretka i dobrobiti pojedinca, ali i društva u cjelini. Saradnja državnih institucija, organizacija civilnog društva i akademske zajednice neophodna je za razvoj i kvalitetnu implementaciju inicijativa u oblasti medijske i informacijske pismenosti. Upravo to je zadatak naše Mreže za medijsku i informacijsku pismenost”, rekla je Lea Čengić, šefica Odsjeka za medijsku i informacijsku pismenost RAK-a.

Teme jučerašnje sastanka bile su novi pristup u podučavanju medijske i informacijske pismenosti u školama, uključivanje publike, posebno seniora, u kreiranje medijskih sadržaja, regulacija vlogerskih i drugih video sadržaja, te prilagodba medijskih sadržaja osobama s invaliditetom.

Prema riječima stručnjaka za umjetnu inteligenciju Borislava Vukojevića, prilagodba sadržaja osobama s invaliditetom uz pomoć AI alata je laka, brza i jeftina. Prisustvo tumača za znakovni jezik predstavlja skuplje rješenje, ali je Vukojević naglasio da bi dobar način za medije bio da više medija zajednički investira u pronalaženje rješenja.

“Članice Mreže razvile su kvalitetne prijedloge za strateška rješenja kako bi se medijska i informacijska pismenost uključila u formalno obrazovanje, ali je u tom pogledu ostvaren vrlo mali napredak. Vrijeme je da obrazovne vlasti preuzmu konkretne aktivnosti na uvođenju medijske pismenosti u obrazovni sistem, jer kvalitetnih resursa ne nedostaje”, rekla je Maida Muminović, izvršna direktorica Mediacentra Sarajevo.

Naglasila je da je Mreža neprocjenjiv resurs, jer predstavlja platformu koja omogućava razmjenu informacija o aktivnostima članica i razmjenu resursa razvijenih za unapređenje medijske pismenosti među različitim grupama.

“Saradnja u okviru Mreže omogućava nam da podržavamo jedni druge u radu, učimo jedni od drugih i, što je jako važno, razgovaramo o izazovima koji su pred nama”, rekla je Muminović.

Na sastanku je istaknuto da je u Kantonu Sarajevo izrađena Strategija za medijsko i informacijsko obrazovanje, ali da je njena primjena sasvim nepoznata. Stručnjaci su naglasili da praksa pokazuje kako medijsko i informacijsko opismenjavanje treba započeti u što ranijoj dobi, da su nastavni programi zastarjeli i ne prate potrebe učenika, da su kabineti informatike u pojedinim školama zaključani, da obrazovne vlasti ne prepoznaju napore nastavnika i da je neophodno pronaći rješenje za loš kvalitet obrazovanja u poređenju s međunarodnim standardima.

Istaknuto je i da širu publiku, uključujući roditelje i seniore, treba uključiti u medijsko i informatičko opismenjavanje, jer se, prema nedavnom istraživanju Mediacentra, čak 65 posto osoba starijih od 54 godine informiše isključivo putem društvenih mreža, dok oko 50 posto njih ne provjerava tačnost i pouzdanost informacija.

Neformalna Mreža medijske i informacijske pismenosti, koju vodi RAK, osnovana je krajem 2019. godine. Prioritet Mreže u narednoj godini bit će uključivanje različitih ciljnih grupa u razvoj i evaluaciju projekata medijske pismenosti.

Sedmi sastanak, koji je održan u UN Houseu u Sarajevu, organizovao je RAK u saradnji s UNESCO-om, Fondacijom Mediacentar Sarajevo i Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.