Pravni okvir suđenja za ratne zločine

Pravni okvir suđenja za ratne zločine

Ova sekcija na NetNovinar.org pruža priliku novinarima iz regiona koji izveštavaju o suđenjima za ratne zločine da se upoznaju sa najznačajnijim domaćim i međunarodnim aktima koji regulišu ovu oblast. Sekcija sadrži tekstove relevantnih zakona i drugih pravnih akata, kao i prateće tekstove koji objašnjavaju pravni okvir suđenja za ratne zločine u zemljama bivše Jugoslavije i pred MKSJ. U njima se ukazuje na specifičnosti i probleme suđenja za ratne zločine u odnosu na krivične postupke za druga krivična dela.

U slučaju oružanih sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije, suđenja za ratne zločine pred domaćim i međunarodnim sudovima trebalo bi da predstavljaju jedan od najznačajnijih elemenata procesa tranzicione pravde. Ona obuhvata čitav niz mehanizama povezanih sa nastojanjima društva da se suoči sa teretom teških kršenja ljudskih prava u prošlosti kako bi se preuzela odgovornost, zadovoljila pravda i postiglo pomirenje (vidi Izveštaj o vladavini prava i tranzicionoj pravdi Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija od 2004. godine).

Rezolucijama Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, broj 1503 i broj 1534 iz 2003. godine, određena je strategija prestanka rada Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a jedan od osnovnih elemenata ove strategije jeste prenošenje slučajeva sa MKSJ na sudove država u regiji. Iz tog razloga, stvorilo se uverenje da bi suđenja pred domaćim sudovima trebalo da postanu osnovni nosilac procesuiranja počinilaca ratnih zločina na teritoriji bivše Jugoslavije.Do kraja 2006. godine, MKSJ je ustupio 10 slučajeva pravosuđima država u regionu, u skladu sa Pravilom 11 bis Pravilnika o postupku i dokazima: sedam slučajeva je ustupljeno Bosni i Hercegovini, dva Hrvatskoj i jedan Srbiji.

Bitno je napomenuti da se predmeti u kojima je Tužilaštvo MKSJ podiglo optužnicu prenose prema pravilu 11 bis dok se predmeti u kojima optužnica nije podignuta mogu direktno prebaciti sa Tužilaštva MKSJ na pravosuđa država u regionu. Sa druge strane, tokom 2002. i 2003. godine BiH, Hrvatskoj i Srbiji usvojeni su zakoni kojima su formirana posebna odeljenja pravosudnih organa koja će učestvovati u ovoj vrsti postupaka. U BiH i Srbiji formirana su tužilaštva i veća za ratne zločine, dok su u Hrvatskoj formirana četiri istražna odeljenja pri županijskim sudovima u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, koja su specijalizovana za istraživanje i procesuiranje ratnih zločina.

Autor tekstova: Jovan Nicić, dipl. pravnik