Definisati kakvu digitalnu budućnost želimo

foto: Unsplash

Sustizanje sve bržeg tehnološkog razvoja medijskog i komunikacijskog okruženja za krajnje korisnike, ali i edukatore i donosioce politika, postaje sve teže, što je posebno došlo do izražaja u toku 2023. godine. U fokusu više nije samo pitanje koje vještine su nam potrebne kako bi suvereno vladali medijskim i komunikacijskim okruženjem, već koje vrijednosti su nam bitne, kao pojedincima i kao društvu.

Pad popularnosti klasičnih medija i dominacija digitalnih usluga

Posljednjih godina medijske navike djece su doživjele značajne promjene zbog rapidnog tehnološkog razvoja, ali i uticaja pandemije COVID-19 na obrazovanje, druženje i provođenje slobodnog vremena djece. Prema podacima iz Istraživanja o medijskim navikama djece i stavovima roditelja Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) 2023., tradicionalni mediji poput televizije značajni su još za djecu predškolskog uzrasta kojima su crtani filmovi omiljeni sadržaj. Školarcima interesantnijim postaju video igrice i platforme za dijeljnje videozapisa kao što su YouTube i TikTok, dok kod tinejdžera vodstvo preuzimanju društvene mreže, platforme za dijeljenje videozapisa i streaming usluge videa na zahtjev poput Netflixa i sl.

Istraživanja koja su proveli Nielsen i Evropska audiovizuelna opservatorija ukazuju da je ovaj pad popularnosti televizije u toku 2023. godine išao u korist streaming usluga videa na zahtjev, te platformi za dijeljenje videozapisa koje su kreirali korisnici. Ovaj pad posebno je jako izražen kod djece koja preferirajući video formate gube interes i za društvene mreže i za televizijski program, a što se posebno negativno odrazilo na dječiju televizijsku industriju. Porast popularnosti video igrica i praksa da djeca sve više i video sadržaje gledaju na platformama za igrice, doveo je do trenda stapanja televizijskog odnosno video sadražaj i igrica. Mlađa publika očito sve više traži personalizirane sadržaje koje mogu gledati u trenutku kada to žele i na platformi kojoj žele, preferirajući imerzivna, interaktivna digitalna okruženja.

Posebno zabrinjavajući je porast konzumacije pornografije kod djece, koja je široko rasprostranjena i normalizovana među vršnjacima. U protekloj godini došlo je do znatnog povećanja količine pornografskog materijala na platformama za dijeljenje videozapisa. Prosječna dob u kojoj djeca prvi put vide pornografiju je 13 godina, a prema izvještaju Engleskog komesara za djecu 79 posto se susrelo s nasilnom pornografijom prije 18. godine. Sve više mladih prijavljuje problem sa prekomjernom konzumacijom pornografije, izražavajući zabrinutost zbog uticaja nasilne pornografije na njihovo razumijevanje razlike između seksualnog užitka i štete. Ovaj izvještaj nažalost potvrđuje da česti korisnici pornografije imaju veću vjerovatnost da će se upustiti u fizički agresivne seksualne radnje.

Vrtoglavi uspon generativne umjetne inteligencije

U toku samo jedne godine ChatGPT je stekao vrtoglavu globalnu popularnost i pokazao da umjetna inteligencija (UI) više nije futuristički koncept, već dovoljno dobro razvijen alat koji je dokazao da mašine zaista mogu „naučiti“ i razumjeti kompleksnost ljudskog jezika i procesuiranja informacija. ChatGPT je u ovih godinu dana kod svojih preko 180 miliona korisnika našao primjenu u različitim aspektima svakodnevnog života. Prema istraživanju Common Sense Media iz maja 2023. godine, uživa i veliku popularnost među djecom. 

Korištenje generativne UI donijelo je niz izazova kako na samu djecu tako i za roditelje i nastavnike. U tom kontekstu najčešće se spominju prikupljanje, obrada i čuvanje podataka o djeci i zaštita njihove privatnosti, sigurnost djece u smislu izloženosti sadržajima neprikladnim za uzrast kao i online zlostavljanju. Također izazovi su i razumijevanje prirode generativne UI i sposobnost kritičkog razmišljanja i provjere vjerodostojnosti kreiranih informacija, fotografija i videa, odgovorno i etičko korištenje tehnologije i razumijevanje mogućih implikacija UI na društvo, uticaj na razvoj i autonomiju djeteta kroz manipulaciju ponašanja, uticaj na razvoj socijalnih vještina i odnosa sa drugom djecom i odraslim, prekomjerno korištenje i ovisnost o tehnologiji, poštivanje autorskih prava, te nejednakost pristupa zbog razlika u pristupu uređajima, internet konekciji i digitalnoj pismenosti.

S obzirom na značaj, dostupnost i brzo prihvaćanje generativne UI od strane djece, UNESCO, UNICEF i pojedinačne vlade krenule su sa kreiranjem odgovarajućih smjernica u ovoj oblasti, a poseban akcent stavljen je i na generativnu UI u obrazovanju. Evropska komisija je također krajem 2023. godine postigla politički dogovor o Aktu o vještačkoj inteligenciji, prvom sveobuhvatnom pravnom okviru za UI.

Pitanje prava djeteta na privatnost i UI 2023. godine tematizovao je Deutsche Telekom kampanjom “Dijeli oprezno” (ShareWithCare) koja je privukla veliku pažnju roditelja. Kampanja skreće pažnju na rizike kojima roditelji izlažu svoju djecu sharentingom, odnosno objavljivanjem njihovih fotografija, videa i drugih informacija na društvenim mrežama. Video-spot “Ellina poruka/Bez pristanka“ prikazuje devetogodišnju djevojčicu Ellu, koja je uz pomoć UI pretvorena u odraslu Ellu i koja se obraća svojim roditeljima, skrećući im pažnju na moguće zloupotrebe njenih fotografija putem UI. Govoreći u ime sve djece, Ella upozorava roditelje da dijeljenjem dječijih fotografija na internetu, usljed razvoja UI, izlažu djecu riziku od različitih zloupotreba privatnosti i sigurnosti poput krađe identiteta i seksualnog iskorištavanja. 

Poseban izazov predstavljaju i snimci seksualnog iskorištavanja djece generisane uz pomoć UI. Prema podacima Internet Watch Foundation, prve takve snimke našli su u proljeće 2023. godine, da bi samo pola godine kasnije došlo do enormnog povećanja količine i tehničke kvalitete takvog materijala. S obzirom na podatke Protect Children iz 2021. da više od pola ispitanika smatra da gledanje materijala seksualnog iskorištavanja djeteta može voditi i do seksualnog odnosa s djetom, da 44 posto ispitanika smatra da ih je gledanje takvog materijala navelo na razmišljanje o traženju kontakta s djetetom, a više od trećine je reklo da je tražilo izravan kontakt s djetetom nakon gledanja takvog materijala, jasno je koju prijetnju za sigurnost i dobrobit djece ovaj opasni trend predstavlja. Pored toga, primijećen je i trend korištenja generatora slika UI kod same djece za kreiranje deepfake fotografija druge djece koja između ostalog uključuju i elemente dječije pornografije. Djeci je potrebno pomoći da shvate da se takav materijal može smatrati ilegalnim materijalom seksulanog iskorištavanja djece i da može imati negativne posljedice kojih često nisu ni svjesni.

Digitalna prava djece

Pored vrtoglavog uspona generativne umjetne inteligencije, 2023. godinu obilježio je i pridjev digitalan. Govorilo se i pisalo o digitalnoj pismenosti, digitalnim uslugama, digitalnoj agendi, digitalnim kompetencijama, digitalnom obrazovanju, digitalnim pravima, digitalnoj transformaciji, ali i digitalnom jazu i digitalnom siromaštvu. Jasno je da će budućnost, a posebno budućnost djece, biti sve više obilježena digitalnim uslugama. Na osnovu iskustva sa ChatGPT-om iz ove godine isto tako je jasno da je tehnološki razvoj i popularnost dostupnih usluga i budućnost izuzetno teško predvidjeti, a još teže pratiti odgovarajućom regulativom i edukacijom.

Da je digitalizacija sveprisutna i ušla u gotovo sve segmente života, i ima uticaj na ostvarivanje gotovo svih temeljnih ljudskih i dječijih prava ukazuje i Opći komentar 25 (2021.) o pravima djece u odnosu na digitalno okruženje. Ovaj dokument koji je usvojio UN Komitet za prava djeteta ukazuje na značaj savremenog digitalnog okruženja za različite aspekte života djece i potvrđuje da se prava djeteta, koja su definisana Konvencijom o pravima djeteta, primjenjuju i u digitalnom okruženju. Ističe se da digitalno okruženje pruža nove mogućnosti za ostvarivanje prava djeteta, ali također donosi i rizike i opasnosti koje mogu uticati na povredu tih prava. Države se pozivaju da stvore odgovarajuće okvire zaštite djece u digitalnom okruženju i da izvještavaju o mjerama koje preduzimaju u tom smislu. Dokument stavlja poseban naglasak na potrebu uvažavanja stavova djece o pozitivnim i negativnim aspektima digitalnog okruženja. U opsežnim konsultacijama djeca su između ostalog istakla probleme digitalne nejednakost u pristupu ili čak digitalnu isključenost, važnost digitalnih platformi za pristup informacijama, jer žele da izraze svoj stav i učestvuju u diskusijama, ali isto tako da ne poznaju dovoljno način rada platformi i kako da se zaštite od neodgovarajućih kritika, diskriminacije i nasilja. Pitanje zaštite privatnosti djece je izuzetno bitno, kako u komunikaciji djece tako i u javnim sistemima i bazama podataka kao što su zdravstvene ustanove, škole i slično, te aspekt zaštite djece od ekonomske zloupotrebe. Samoj djeci je posebno bitno pravo na igru i provođenje slobodnog vremena i odmora u digitalnom prostoru. Djeca žele veće povjerenje roditelja i drugih koji brinu o njima, da budu bolje informisani i budu im odgovarajući uzor. Ovaj dokument je istakao jaku vezu između digitalne pismenosti i ostvarivanja temeljnih ljudskih i dječijih prava i ukazao na značaj digitalne pismenosti različitih aktera za ostvarivanje ovih prava.

U protekloj godini posebno bitni su pomaci u digitalizaciji obrazovanja. Pandemija COVID-19 je širom svijeta ubrzala već započete procese digitalizacije obrazovanja sa različitim ishodima. Online platforme za učenje, online resursi i komunikacija putem platformi postali su sastavni dio obrazovanja. Razvoj tehnologije je značajno uticao na način kako djeca pristupaju informacijama, uče i komuniciraju s učiteljima/nastavnicima i vršnjacima. Kao trendovi u oblasti primjene tehnologije u obrazovanju u toku 2023. godine identifikovani su između ostalog primjena UI u obrazovanju, moblino učenje, digitalne platforme za obrazovne resurse, gamifikacija učenja, primjena AR - proširena stvarnost (Augmented Reality) i VR - virtualna stvarnost (Virtual Reality), adaptivno učenje i automatizacija ocjenjivanja. Digitalizacija obrazovanja donosi brojne prednosti, ali i izazove. Od izuzetne je važnosti postići ravnotežu između primjene tehnologije i očuvanja kvaliteta obrazovanja, kao i osigurati pristup digitalnim resursima svim učenicima kako bi se smanjila digitalna nejednakost. U toku 2023. godine u BiH je izvršeno mapiranje internet infrastrukture u školama, koje je potvrdilo digitalnu nedjednakost u zemlji. Stavljajući fokus na nužnost osiguravanja pristupa internetu i adekvatnog opremanja svih škola, gubi se iz vida da su odgovarajuća obuka i profesionalno usavršavanje nastavnika, a potom i djece ključni kako bi smisleno koristili digitalne alate u obrazovanju.

Definisati vrijednosti odgoja i obrazovanja i kakvu digitalnu budućnost želimo

Digitalno okruženje ima sve veći uticaj na različite aspekte života djece, koja se sve više oslanjaju na uređaje poput pametnih telefona, tableta, kompjutera, konzola za video igrice, pametnih satova, ali i chatbotova koji su doživjeli nevjerovatnu popularizaciju 2023. godine. Platforme za dijeljenje videozapisa i društvene mreže postale su djeci i mladima primarni izvor informacija, interakcije s vršnjacima i samoizražavanja. Učenje se sve više odvija uz pomoć digitalnih alata.

U takvom medijskom i komunikacijskom okruženju, jasno je da postojeći regulatorni mehanizmi zaštite moraju biti maksimalno iskorišteni ili čak dodatno razrađeni. U tom kontekstu napravljeni su značajni pomaci u toku 2023. godine. Direktiva Evropske unije o audiovizelnim medijskim uslugama, kojom se između ostalog definišu prava i obaveze platformi za dijeljenje videozapisa, u punoj je primjeni s posebnim fokusom na zaštitu djece. Ogroman iskorak u pravcu regulisanja online prostora učinjen je ove godine donošenjem Akta o digitalnim uslugama u Evropskoj uniji, kojim se pokušava regulisati sadržaj digitalnih usluga na globalnim platformama. Na samom početku primjene ovog akta posebna pažnja posvećena je upravo zaštiti djece i maloljetnika. 

Međutim, jasno je da su za očuvanje psihičkog, fizičkog i mentalnog zdravlja i dobrobiti djece i njihove privatnosti, ključne adekvatne mjere medijskog opismenjavanja usmjerene na identifikovane i opisane probleme. U toku 2023. godine inicijative u oblasti medijske i informacijske pismenosti uglavnom su upravo bile usmjerene na jačanje kapaciteta za odgovorno korištenje društvenih mreža, platformi za dijeljenje videozapisa i alata generativne UI, prijavljivanje ilegalnih ili neprimjernih sadržaja, verifikaciju dostupnih informacija, fotografija i videa, zaštitu privatnosti, te sprečavanje negativnog uticaja specifičnih sadržaja na ponašanje i socijalizaciju. 

Vodeća istraživačica u obasti djece i korištenja medija i IKT Sonia Livingostone je 2023. godine postavila pitanje koji je domet medijske pismenosti i šta zapravo možemo i trebamo postići medijskom pismenošću. U svojim tekstovima i izlaganjima ističe da visok nivo znanja i vještina medijske i informacijske pismenosti često ne korespondira sa društveno odgovornim i etičnim ponašanjem u digitalnom okruženju. Livingstone naglašava važnost razumijevanja obrazovanja kao ljudskog prava i sugeriše da medijska pismenost može doprinijeti ljudskom razvoju i napretku, kreativnosti, društvenoj povezanosti i političkoj i građanskoj participaciji. Smatra da medijska pismenost igra ključnu ulogu u pomaganju pojedincima i društvima da ostvare svoj puni potencijal u digitalnom dobu, te ističe nužnost širih društvenih konsultacija kako bi se razumjele potrebe i težnje različitih kategorija društva u digitalnom okruženju kao i izdvajanja adekvatnih javnih resursa za medijsko opismenjavanje.  

Iako je u BiH u protekloj godini bilo niz inicijativa kako u institucionalnom tako i u civilnom sektoru za unapređenje medijske i informacijske pismenosti kroz formalno i neformalno obrazovanje, nije došlo do značajnih pomaka koji bi adekvatno pratili rapidan razvoj tehnologije. Čini se da u Bosni i Hercegovini još uvijek dominira protekcionistički pristup odnosno želja za uspostavom učinkovitijih mehanizama zaštite. Malo je bilo govora o digitalnim pravima djece i kako iskoristiti i razviti maksimalni potencijal pojedinca za lični razvoj u digitalnom okruženju. Otežavajuća okolnost svakako jeste kompleksan sistem nadležnosti u oblasti obrazovanja, koja je rezultirala neujednačenim i parcijalnim pokušajima unapređenja stanja. Nedostatak šire društvene rasprave i konsenzusa šta u stvari želimo postići medijskom pismenošću, koje vještine trebamo razvijati i koje vrijednosti njegovati, kao i nedostatak ozbiljnih resursa za ostvarenje odgovarajućih mjera su ključne kočnice naprekta.

Iskustva u radu s bosanskohercegovačkom djecom i mladima ukazuje na to da oni vjerno prate međunarodne trendove u pogledu korištenja medija i IKT tehnologa. U razgovoru s edukatorima i ove godine pojedini mladi govore da odrasle smatraju licemjernim – kažu da jedno pričaju, drugo rade. Čini se da je krajnje vrijeme da mi kao odrasli, uzori na osnovu kojih modeliraju svoje ponašanje i usvajaju vrijednosti, preuzmemo odgovornost za svoje ponašanje i damo im pravi primjer, osnažimo ih, pratimo i usmjeravamo prilikom razvoja potrebnih vještina, ali i vrijednosti. Pri tome ne smijemo izgubiti iz vida da medijska i informacijska pismenost ne obuhavata samo tehničke i kognitivne, već i  društvene, građanske i kreativne kapacitete koje je potrebno graditi i kontinuirano unapređivati. Nužno je da zajedno s djecom definišemo koliko su nam kao pojedincu ali i kao društvu bitne vrijednosti kao što su empatija, sigurnost, poštenje, umjerenost, etičnost, miroljubivost, poštivanje drugog i drugačijeg, stručnost i vjerodostojnost.

Tekst je objavljen kroz projekat  "Pametno korištenje medija: izgradnja otpornosti na dezinformacije kroz usmjerene obuke za novinare, nastavnike i širu javnost”, koji implementira Fondacija Mediacentar u partnerstvu s organizacijom “Transitions” iz Praga, uz finansijsku podršku Programa za promociju tranzicije Vlade Republike Češke.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.