Koalicija 220 organizacija civilnog društva i obrazovnih institucija okupljenih u koaliciju Mreža mira poziva novinare i novinarke da ne prenose izjave političara koje mogu prouzrokovati strah. 

foto: mediacentar

Trenutna kriza u BiH najveća je nakon rata jer za razliku od prethodnih ne radi se o neradu institucija već o sigurnosno-egzistencijalnoj krizi, rekli su iz Mreže za izgradnju mira, koalicije 220 organizacija civilnog društva.

Povodom političkih tenzija u posljednjih nekoliko sedmica i zbog ugrožavanja mira u BiH, iz Mreže mira su poslali pismo na više od 100 adresa ambasada, institucija na svim nivoima vlasti, kao i pojedincima i pojedinkama, u kojem pozivaju na prestanak korištenja etnonacionalnih i ratnohuškačkih narativa.

Maida Zagorac, projektna koordinatorica Mreže za izgradnju mira pozvala je međunarodnu zajednicu da se uključi i konačno ozbiljno shvati situaciju u BiH.

„Ovo je napad na ustavni poredak, na Dejtonski mirovni sporazum. Na snazi je negiranje Ustava, najvišeg pravnog akta države“, apeluje Zagorac i dodaje da je „situacija znatno više od neke predizborne kampanje“.

Nerdžis Čaplja, članica Upravnog odbora Mreže za izgradnju mira, rekla je na konferenciji za medije u petak kako su organizacije civilnog društva nezadovoljne zbog nepovoljne političke situacije i zbog promovisanja etnonacionalnih podjela.

„Kada imamo veliki broj siromašnih koji nemaju šta jesti, socioekonomsku krizu, mi u ovom vremenu imamo aktueliziranje etnonacionalisitčkih pitanja. Imamo opću prijetnju miru u BiH“, poručila je Čaplja.

Dodaje da su etonacionalne podjele uvijek paravan kada imamo socio-ekonomsku krizu.

„Moramo da rješavamo mnogo bitnije stvari: zapošljavanje, koliko je mladih nezaposleno, koliko mladi odlaze jer ne vide perspektivu“, poručuje ona.

Uloga medija u vremenu krize

Medijski sadržaji posljednjih dana prepuni su sadržaja koji je huškački, bilo da se radi o autorskom sadržaju ili prenošenju izjava političara. Mreža mira zbog toga poziva novinare/ke da ne prenose izjave političara koje mogu prouzrokovati strah.

Zagorac ističe da je odgovornost medija ogromna, i dodaje da svako od nas bilo svojim djelovanjem ili medijskim izvještavanjem može da utiče na to kako će neki događaj da utiče na javnost.

„Mi uvijek podsjećamo medije na njihovu profesiju i odgovornost koju ta profesija nosi. Mediji su u prilici da oblikuju javno mnijenje. Mi smo ranije reagovali i reagovaćemo na štetne medijske sadržaje“, dodaje Zagorac.

Čaplja savjetuje medijskim profesionalcima da prilikom izvještavanja publici daju tačan kontekst dešavanja.

„Dakle jako je bitno na odgovoran način, na ispravan način prenositi informacije, upoznati građane sa kontekstom, šta je to što se dešava. Jednako tako novinari/ke moraju imati u podsvijesti šta je svrha medijske poruke i da li će ona prouzrokovati neki nemir ili će ona ići sa većom svrhom“, dodala je Čaplja.

Ibrahim Spahić, direktor Međunarodnog centra za mir, kaže da mediji moraju biti profesionalni i objektivni, ali to ne znači da novinarski izvještaji treba da budu pisani kroz ružičaste naočare.

„Javno mnijenje je izloženo nasilju. Mediji imaju veliku odgovornost da sačuvaju živce ljudima i da daju podršku Mreži za izgradnju mira. Osuđujemo napade na novinare, ali isto tako ne možemo prihvatiti instrumentalizovane javne medije“, kazao je Spahić.

___