Informacija o pojavi koronavirusa stigla je u domove širom svijeta podjednako brzo kao i sam virus. Svijet je u jednoj godini privremeno stao, ali su informacije o uzrocima, simptomima, liječenju i vakcinama nastavile putem medija, društvenih mreža i drugih komunikacijskih kanala nesmetano da putuju. Savjete i mišljenja nerijetko su dijelile poznate osobe, ali i nosioci najviših državnih vlasti i religijske zajednice.

 

Tako je početkom decembra 2020. godine predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik podijelio svoje mišljenje o različitim vrstama vakcina koje se istovremeno razvijaju u nekoliko laboratorija. Dodik je ocijenio da su vakcine koje dolaze sa Zapada komercijalne i nekvalitetne, za razliku od ruske “Sputnik V”.

 

„Ovdje vakcinu pravi država i vakciniše svoje stanovništvo. To znači da treba imati povjerenja u to za razliku od ovih pretendenata na Zapadu ko će napraviti prije vakcinu. Svakakvih tu špekulacija ima. Da će vakcine koje dolaze sa Zapada čak uticati i na sterilitet stanovništva i mnogo čega drugog…“ 

 

Brzo su stigle reakcije u kojima je ta izjava ocijenjena neprimjerenom jer dolazi od osobe koja ne posjeduje stručno znanje ili iskustvo na osnovu kojeg može iznositi takva mišljenja. Do sada niti jedna naučna institucija ili istraživanje nisu potvrdili da bilo koja od proizvedenih vakcina ima negativne efekte na sterilitet ili druge ozbiljne posljedice na zdravlje osoba koje ih prime. 

 

Nakon ove izjave, krajem decembra 2020. godine o vakcinama je mišljenje dala i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini. Pozivajući se na nepotvrđene informacije da vakcine protiv koronavirusa sadrže svinjski želatin. Islamska zajednica je u izjavi za Klix.ba navela da su “muslimani dužni opredijeliti se za vakcine koje ne sadrže tu komponentu”. Tada su također pojasnili da će definitivan stav o upotrebi vakcina zauzeti nakon što se obave laboratorijske analize i tačno utvrdi sastav, te konsultuje “šerijetsko-pravna struka“. 

 

Stav Islamske zajednice je brzo postao nezaobilazna vijest koja je putem medija stigla u domove građana/ki širom BiH.

 

Nedugo potom u izjavi za Slobodnu Evropu, Islamska zajednica je pojasnila da u okolnostima kada je ugrožen ljudski život, religija dopušta upotrebu, do tada, zabranjenih stvari ukoliko ne postoji drugi način zaštite od bolesti. 

 

U međuvremenu, proizvođači vakcina Pfizer, Moderna i AstraZeneca su izjavili da njihove vakcine ne sadrže svinjski želatin. Unatoč tome, neprovjerene informacije o sastavu vakcina koje su ranije iznesene u javnosti su prouzrokovale nemir i nepovjerenje među pojedinim vjernicima. 

 

Špekulacije o kvaliteti vakcina su bile prisutne u bosanskohercegovačkoj javnosti i ranije, a u nekoliko navrata je svoje stavove o tom pitanju podijelio i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik. 

 

U augustu 2020. godine gostujući u emisiji „Newsroom“ televizije N1 je rekao da je „priča oko virusa ispolitizovana“ i da će, kada dođe vrijeme za nabavku vakcine, tražiti potvrdu njene kvalitete od Instituta Torlak u Beogradu. Krajem oktobra 2020. godine, gostujući u emisiji “Pečat” na RTRS-u, izjavio je da će primiti vakcinu proizvedenu u ruskoj laboratoriji.

 

“Onaj koji primi vakcinu, trebao bi biti zaštićen. Ja ću je primiti, ali neću prvi. Mislim da ima mnogo ljudi (prije, op.a.), ali sigurno kada dođem na red ja to neću odbiti.” 

 

Iznesena mišljenja nisu spriječila čitaoce različitih portala da u komentarima započnu diskusiju o kvalitetu ili nedostacima “Zapadnih i ruske” vakcine. Za razliku od Dodika, ostali bosanskohercegovački političari ostaju suzdržani od iznošenja mišljenja o vakcinama. 

 

Dijeljenje netačnog sadržaja ili naučno neutemeljenih savjeta o tome kako se zaštititi usložnjavaju borbu protiv virusa i zdravstveni odgovor na njega, utječu na porast nasilja, stigmatizaciju, ali i negativno se odražavaju na psihičko zdravlje ljudi, ističe Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).  

 

 

Od početka pandemije, nepoznanice o novom virusu i načinu zaštite predstavljale su pogodno tlo za širenje netačnih ili obmanjujućih informacija. Tako su dijeljeni savjeti i informacije poput:  “Koronavirus je obična gripa”, “Virus je potekao iz laboratorije u Kini”, “Konzumiranje bijelog luka sprječava infekciju koronavirusom”, “5G mreža pomaže u širenju virusa”, “Konzumiranje sredstava za čišćenje na bazi alkohola pomaže u liječenju od koronavirusa”, “Britanska vakcina će pretvoriti ljude u majmune” i slično.

 

Stanje tokom epidemije u kojem se plasira mnoštvo, tačnih i netačnih, informacija i tako otežava pronalazak tačnih izvora i pouzdanih savjeta, WHO je definisao kao “infodemiju”.

 

“Dezinformacije koštaju života. Bez ispravnog povjerenja i tačne informacije, dijagnostički testovi ostaju neupotrijebljeni, kampanje za imunizaciju (ili kampanje za promociju efektivnih vakcina) neće doseći do ljudi i virus će se nastaviti širiti,” navelo je nekoliko međunarodnih organizacija, uključujući WHO, u izjavi iz septembra 2020. godine pozivajući države da razviju akcioni plan za borbu protiv infodemije i promociju tačnih informacija temeljenih na nauci i dokazima. 

 

Dezinformacije se kreiraju s ciljem obmanjivanja javnosti ili ostvarivanja ekonomske koristi. One dolaze iz različitih izvora, uključujući političare, druge osobe iz javnog živote koje uživaju popularnost, ali i osobe bez javnog utjecaja. Informacije koje dijele političari ili poznate ličnosti imaju veće efekte na javno mnijenje i brže se šire, pokazalo je jedno od istraživanja nevladine organizacije fokusirane na online dezinformisanje, First Draft.

 

Istraživanja su pokazala da je samo u prva tri mjeseca prošle godine najmanje 800 osoba umrlo usljed “COVID-19 dezinformacija”, dok je znatno veći broj hospitaliziran. 

 

Zbog širenja dezinformacija o negativnim efektima 5G mreže u Velikoj Britaniji i Holandiji je evidentirano više od 45 slučajeva podmetanja požara ili vandalizma usmjerenog protiv opreme koje koriste telekom operateri ili njihovim objektima. Širom svijeta su zabilježeni primjeri širenja dezinformacija, nasilja i diskriminacije prema određenim etničkim skupinama. 

 

Društvene mreže i online mediji pokazali su se kao najkorištenije platforme za širenje lažnih informacija, glasina, stigme i teorija zavjere o koronavirusu. 

 

First Draft je analizirao postove o vakcinama i vakcinaciji objavljene od 15. juna do 15. septembra 2020. godine na Twiteru, Instagramu, Facebook stranicama i javnim grupama. Istraživanje je pokazalo da dvije teme posebno preovladavaju među korisnicima tih stranica: politički i ekonomski narativi vezani za vakcine, te sigurnost i nužnost za vakcinama.

 

Analiza je pokazala da nedostatak jasnih i provjerenih informacija o razvoju vakcina, kao i značenju “sigurne” vakcine stvaraju pogodno tlo za širenje lažnih vijesti. Iz tih razloga u različitim zemljama širom svijeta izražena je snažna javna debata o vakcinaciji. 

 

Tako je i u Bosni i Hercegovini gdje je jedno istraživanje pokazalo da veći procenat ispitanih građana i građanki koji ne žele dobrovoljno ili nikako nisu voljni primiti vakcinu protiv koronavirusa. Jedan od glavnih razloga kojima objašnjavaju svoje odluke je nepovjerenje u sigurnost vakcina koje se trenutno razvijaju ili su već u upotrebi.

 

Agencija Valicon obavila je dva istraživanje u prošloj godini o interesima i stavovima bosanskohercegovačkih građana o vakcinisanju protiv koronavirusa. Više od 500 osoba bilo je obuhvaćeno istraživanjem iz novembra 2020. godine koje je pokazalo porast broja osoba koje se planiraju vakcinisati sa 32 posto (podatak iz jula) na 38 posto. Isto je istraživanje pokazalo da je porastao i broj osoba koji ne žele primiti vakcinu sa 39 posto (istraživanje iz jula) na 41 posto.

 

Slične rezultate dale su i ankete na internet portalima, među kojima i na portalu Klix.ba od 29. novembra 2020. godine. Na pitanje “Hoćete li se vakcinisati protiv koronavirusa?” odgovorilo je više od 15,000 osoba, i to 44,41 posto da žele primiti vakcinu i 55,59 posto samo ukoliko bude obavezna ili je neće primiti nikako. 

 

U laboratorijama širom svijeta do sada je razvijeno i pušteno u upotrebu nekoliko vakcina protiv koronavirusa, i to: Moderna (USA), Pfizer/BioNTech (USA/Njemačka), Sinovac (Kina), Sputnik V (Rusija) i AstraZeneca (UK/Švedska), dok se dodatno dvije nalaze u fazi testiranja u američkim laboratorijama. Naučna zajednica je kritikovala pristup ruskih kolega koji nisu objavili potpune podatke o razvoju i procesu istraživanja vakcine “Sputnik V”, zbog čega je nastalo nepovjerenje u njenu efikasnost i kvalitet. 

 

Različiti narativi, špekulativni sadržaji i neprovjerene informacije o vakcinama i vakcinaciji doprinose jačanju nepovjerenja i straha. U takvom stanju, mišljenja poznatih osoba ili političara imaju dalekosežnije efekte na ponašanje i kreiranje mišljenja. 

 

 

Kako bi se izborili sa dezinformacijama o virusu ili vakcinaciji, Europska unija, mnoge međunarodne organizacije i države pokrenule su različite programe s ciljem podizanja svijesti o ovom globalnom problemu. Organizacije fokusiranje na raskrinkavanje lažnih sadržaja svakodnevno otkrivaju primjere namjerne ili pogrešne interpretacije informacija o koronavirusu, vakcinama i vakcinaciji. 

 

WHO na zvaničnoj web stranici i društvenim mrežama objavljuje sadržaj u različitim formama kako bi dosegao do različitih dobnih skupina. Tako se mogu pronaći video klipovi i animacije, podcast, kao i članci na teme koje su često predmet špekulacija, naprimjer: kako se vakcine razvijaju, koje su karakteristike i kako je nastao COVID-19, koji su najčešći mitovi o koronavirusu, i slično.

 

Ratu protiv dezinformacija su se pridružile i društvene mreže koje su donijele posebne odredbe koje im omogućavaju da uklone lažne i zlonamjerne sadržaje o vakcinama i koronavirusu, kao i različite stranice i grupe koje se kreiraju s ciljem dijeljenja takvog sadržaja.  

 

Tokom prvih osam mjeseci 2020. godine Google pretraživač je blokirao ili uklonio više od 82,5 miliona reklama i više od 1.700 internet adresa na kojima su se promovisali pogrešni sadržaji vezani za koronavirus. Tokom augusta 2020., Twitter je uklonio 4.000 tweetova i 2,5 miliona profila koji su kršili nova COVID-19 pravila, dok je tokom jula i augusta TikTok uklonio više od 1.000 video sadržaja koji su kršili njihova pravila ili su sadržavali pogrešne zdravstvene informacije o koronavirusu.  

 

U cilju osiguranja veće količine ispravnih informacija, Facebook, Twitter i Google omogućavaju WHO i drugim zdravstvenim organizacijama da besplatno promovišu sadržaj vezan za koronavirus. 

 

Borba protiv dezinformacija vezanih za koronavirus je složeni zadatak koji zahtjeva sistematski odgovor vlada, zdravstvenih organizacija i institucija, civilnog društva, medija i tehnoloških kompanija.  Digitalna i medijska pismenost imaju važnu ulogu u ovom procesu, kao i rad fact-checking organizacija koje istražuju i ukazuju na lažne sadržaje kojima je javnost izložena.   

 

Uz sistemske napore važno je da svaka osoba bude svjesna težine izgovorene riječi i podijeljene informacije, kao i posljedica koje pogrešne i lažne vijesti mogu imati na živote drugih.