Nije korektno a ni moguće u jednom tekstu dati cjelokupnu medijsku sliku i prikazati kako su novinari izvještavali o određenom događaju. Posebno ne o događaju ovakvih razmjera – u situaciji u kojoj je vijesti teško pratiti samo s profesionalne distance, hladno i bez emocija. Ipak, određeni se fenomeni evidentno izdvajaju i o njima je potrebno raspravljati i analizirati ih.

 

 

Čak i oni koji ne gledaju često televizijske programe u proteklih mjesec dana su mogli primjetiti da vremenske prognoze najavljuju velike količine padavina na Balkanu. Isto se moglo vidjeti i na bilo kom od međunarodnih sajtova koji se bave vremenskim prilikama. Ipak, čak i kada je u informativnoj emisiji na Radio-televiziji Srbije (RTS) rečeno da će za tri dana pasti kiše koliko inače padne za dva mjeseca mnogi su se više brinuli zbog nemogućnosti šetnje nego zbog mogućih poplava. Jednostavno, zvaničnih upozorenja je bilo jako malo – ni mediji ni organi vlasti nisu posvetili previše pažnje alarmiranju javnosti o potencijalnoj katastrofi. Kasnije će se ispostaviti da je informacija bilo sasvim dovoljno – stručnjaci i meteorolozi danima su upozoravali ali izgleda da nije bilo nikog da ih sluša. Ili da to objavi i postavi suvislo pitanje vlastima. Čak i kada su se vodeći mediji bavili ovom tematikom, kao dnevna novina Blic još 2012. godine, to očito nije imalo uticaja.

 

Koliko se nije vodilo računa pokazuje video prilog lokalne televizije iz Obrenovca, grada blizu Beograda, nastao prije mjesec dana, u kome reporter uvjerava javnost da većih poplava ne može biti jer: „U preduzeću koje gazduje našim priobaljem negiraju mogućnost  poplave bilo kakve razmere, pre svega zbog efikasne mreže kanala u ovom delu zemlje.“ Mali ali značajan primjer neprofesionalnosti – za sagovornika je uzet ribočuvar. Uz svo poštovanje, teško da je ribočuvar prava adresa za razgovor o ovakvim pitanjima. Ali kako to objasniti ljudima koji gledaju tv i vjeruju onom što vide („objavili su - mora da je tako“ mentalitet)?

 

Danas je Obrenovac opustošen, neprepoznatljiv, potopljen za samo nekoliko sati. Vjerovatno će proći dosta vremena prije nego postane potpuno jasno šta se sve u tom gradu i oko njega dešavalo jer u ovom trenutku postoji ogromna količina oprečnih informacija o kojima je još rano donositi sud. Ipak, ono što zabrinjava sa aspekta medijskih sloboda jeste da je u proteklim danima nestalo nekoliko manjih portala i tekstova koji su između ostalog kritkovali ponašanje vlasti u kriznoj situaciji. Nažalost, ovo je sve češća pojava u Srbiji. 

 

Javnost upućuje zamjerke na riječi gradonačelnika Beograda da stanovnici Obrenovca ne napuštaju svoje domove, što je objavljeno u petak 16. maja - kada su poplave već trajale. Iako je vijest sa tom izjavom ubrzo nestala sa mnogih portala a gradonačelnik demantovao izgovoreno , internet ima nešto bolje pamćenje  a dostupan je i videozapis . O dešavanjima u Obrenovcu možete čitati ovdje , uz opasku da mnoge informacije iz komentara i sa društvenih mreža u ovom trenutku zaista nije moguće potvrditi, što ne znači da ih treba ignorisati. Iako se postavlja sve više pitanja o brzini evakuacije, nadležni uglavnom kažu da nisu napravljeni propusti.

 

Prostor za izražavanje drugačijeg mišljenja u posljednje vrijeme znatno je sužen – na nekoliko sajtova i blogova (ako ih ne hakuju), u komentarima pod tekstovima (ako ih ne obrišu) i na društvenim mrežama. A i tada se ponovo može raspravljati o vjerodostojnosti i dokazivosti iznesenih informacija. Facebook, Twitter i druge slične mreže odigrale su veliku ulogu u spašavanju ljudi, dijeljenju informacija o ugroženim lokacijama i prije svega u alarmiranju građana da se uključe u dostavu pomoći. Ipak, koliko god dobrog činile, mreže donose i veliku opasnost od širenja dezinformacija i panike, posebno jer takve informacije mediji često prenose bez ikakve provjere - o čemu između ostalog govori i tekst objavljen na portalu Peščanik. Npr. Beogradom se u petak najprije na mrežama a zatim i u medijima proširila nepotvrđena vijest o neispravnosti vode za piće. U roku od nekoliko sati vijest je ili povučena  ili demantovana ali bilo je kasno - sva flaširana voda u centru grada je rasprodana i nije je bilo moguće kupiti. 

 

Baš kao i u BiH, nevezano za uobičajene sisteme informisanja, ljudi su se brzo samoorganizovali pa je na sajtu Centra za promociju nauke objavljena mapa sa lokacijama na kojima se u Beogradu skuplja pomoć, dok su na PlanPlusu – popularnoj mapi Beograda i drugih gradova – označene lokacije SOS punktova. Na sajtu Poplave.rs može se pronaći mnoštvo bitnih informacija, kao što je redovno ažurirana tabela u kojoj je naznačeno gdje je šta potrebno donirati. Osim novinara, radio-amateri  i dobrovoljci su u prvim danima poplava odigrali bitnu ulogu ne samo u spašavanju već i u informisanju.