Posljednja predizborna debatna emisija BHRT-a bila je rezervirana za gostovanje kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

 

Od deset kandidata, pozivu se odazvalo njih sedam - Mustafa Cerić, Adil Žigić, Halil Tuzlić, Sefer Halilović, Džebrail Bajramović, Mirsad Kebo i Fahrudin Radončić, dok su trojica - Emir Suljagić, Bakir Hadžiomerović i Bakir Izetbegović - odlučili da izbjegnu sučeljavanje sa svojim protukandidatima.

 

Sedmorica spomenutih kandidata, koji su se odazvali pozivu BHRT-a, potrošili su dva i pol sata na predstavljanje svojih programa, ali je debata u pravom smislu te riječi izostala. Umjesto izravnih sučeljavanja, kandidati su izabrali opciju monologa, strpljivo čekajući na svoj red da kažu šta su unaprijed naumili, jer se u studiju nije našao ama baš niko (uključujući i voditelja programa Marija Vrankića) ko bi ih bar malo "stavio na muke" provokativinim i zahtjevnim pitanjima.

 

 

Tako je kandidat Stranke dijaspore BiH Džebrail Bajramović, osim gledatelja i slušatelja pozdravio i "žrtve genocida i progona" (?); predsjednik BPS-a Sefer Halilović je tvrdio da mu za promjene Ustava BiH ne trebaju nikakvi partneri među hrvatskim i srpskim predstavnicima, insistirajući na povratku Ustava Republike BiH putem međunarodnih pravnih instanci, te obećavajući kako će se boriti "za Bosnu i Bošnjake koji se nalaze pred nestankom"; Mustafa Cerić je zagovarao "da vojska ima civilnu službu"; Mirsad Kebo je naširoko objašnjavao kako su mu trebale skoro dvije decenije da shvati vlastita neslaganja sa SDA "jer nije čovjek koji brzopleto donosi odluke"; itd.

 

 

Negdje na početku zvanične predizborne kampanje Emir Suljagić je saopćio kako neće učestvovati u debatama Federalne televizije, uz obrazloženje da kandidat koji trenutno obavlja funkciju bošnjačkog člana Predsjedništva, Bakir Izetbegović, na toj televiziji "ima povlašteni tretman".

 

"FTV pozivam da, pošto još ima vremena, kao što su to uradili BHRT, odnosno kao što su zajednički organizovali NTV Hayat i TV1, organizuje predsjedničku debatu u koju će biti pozvano svih deset kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka pod jednakim uslovima", napisao je u saopćenju Suljagić, dodajući da će svoje vrijeme radije provesti

razgovarajući direktno sa građanima BiH, "iznoseći im svoju viziju i svoj plan za BiH", nego učestvovati u debati "na kojoj ne može postaviti pitanja".

 

Suljagićevo saopćenje - osim što je sadržavalo optužbu kako FTV daje povlašten tretman Izetbegoviću, impliciralo je pozitivan odnos prema konceptu BHRT-a, pa je bilo očekivano da se pojavi makar u direktnom sučeljavanju sa ostalim protukandidatima na toj televiziji. Međutim, i gledatelji predizbornog programa krovne kuće Javnog servisa Bosne i

Hercegovine, kao i gledatelji FTV-a, ostali su uskraćeni za Suljagićeve vizije i planove za BiH.

 

 

Taj i takav odnos ostavio je više prostora za kandidate kojima pojavljivanje na Javnom servisu nije bilo mrsko, pa su pojedini maksimalno iskoristili svoje pravo na samoporomociju, poput Fahrudina Radončića, kojega su gledatelji FTV-a i BHRT-a u finišu kampanje gledali čak tri puta: najprije na FTV-u, u debati predsjedničkih kandidata iz reda Bošnjaka, pa onda na BHRT-u, pa onda opet na FTV-u - posljednji put u ekstenzivnoj dvočasovnoj debati sa predsjednikom SDP-a BiH i kandidatom za državni parlament Zlatkom Lagumdžijom.

 

Pozive da učestvuju u spomenutoj posljednjoj debati FTV-a odbili su predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić, te predsjednik SDA, "povlašteni" Bakir Izetbegović, kojega je zbog nepojavljivanja na Javnom servisu Radončić optužio za "nepoštivanje javnosti i kukavičluk".

 

Priliku da iscipelari odsutnog Izetbegovića, ali i ostale strančake lidere, iskoristio je i Lagumdžija, koji je u svom nastupu Stranci demokratske akcije isporučio sve katastrofalne rezultate vlasti, kao da je prethodne četiri godine proveo u oporbi, a ne kao ministar vanjskih poslova u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

 

 

Ruku na srce, u ovom slučaju je teško ne složiti se sa tandemom Lagumdžija-Radončić, iako bi i jedan i drugi imali daleko veći kredibilitet da i sami nisu bili dio vlasti u proteklom ciklusu, skupa sa Izetbegovićevom SDA. Obojica su zato provela ugodna dva sata u udarnom terminu najgledanije televizije u državi, malo se prepirući, a malo se smješkajući, nudeći gledateljima lažnu dilemu izbora između jednog i/ili drugog, budući da se nisu kandidirali za iste pozicije.

 

Gledatelji predizbornih emisija imaju pravo izvlačiti zaključke kakve god hoće na osnovu nastupa debatanata, a spomenuti dvojac je ostavio malo prostora za sumnju da će se nakon ponovo naći na istoj strani, samo ako ih

zapadne.