Digitalizacija muzejskog časopisa Tribunia koji čuva priče o sportu, školstvu i moreplovcima iz Hercegovine

Tribunia je stručno-naučni muzejski časopis čiji je izdavač nekadašnji Zavičajni muzej Trebinje, a danas Muzej Hercegovine. Svoje ime ima zahvaliti latinskom nazivu Tribunia/Travunija koji online hrvatska enciklopedija definiše kao teritorij koji se protezao uz jadransku obalu između Kotora i Dubrovnika, a u unutrašnjosti na dijelu današnje Hercegovine i Crne Gore prema Gacku i planinama između grada Bileće i rijeke Pive. Prvi broj Tribunie objavljen je u oktobru 1975. godine u tiražu od 1.000 primjeraka, a povodom trideset godina pobjede nad fašizmom. Na stranicama Tribunie od prvog broja pa sve do danas objavljivali su tekstove o Hercegovini eminentni stručnjaci iz oblasti arheologije, etnologije, istorije i muzeologije.

Tribunia je samo jedno od blaga koje se nalazi u Muzeju Hercegovine. Direktorica Ivana Grujić kaže da muzej baštini kulturno, istorijsko i prirodno bogatstvo sa područja istočne Hercegovine i da ono što najviše privlači pažnju jesu arheološki predmeti iz različitih perioda ovog podneblja od ilirskih plemana do srednjeg vijeka. Prateći trendove u muzeologiji, muzej je otpočao sa digitalizacijom svojih zbirki sa ciljem njihovog očuvanja i poboljšanja njihove dostupnosti. Sa Fakultetom za proizvodnju i menadžment u Trebinju, implementira se projekt skeniranja/digitalizacije predmeta 3D skenerom i dokumentovanje u bazu podataka sa osnovnim podacima o skeniranim predmetima. Projekt, koji se implementira posredstvom Ministarstva prosvjete i kulture RS, a obuhvata sve muzeje u Republici Srpskoj, ugradnjom dodatne opreme omogućava unošenje podataka u jedinstvenu informacionu bazu podataka, sa digitalnim kartonima svakog predmeta. Saradnja sa Mediacentrom Sarajevo rezultirala je povećanjem dostupnosti časopisa Tribunia putem digitalnog arhiva INFOBIRO. U praksi to znači da je sadržaj Tribunie postao pretraživ na daljinu po prvi put u svojoj istoriji. U četrnaest brojeva koliko je objavljeno od 1975. godine do danas, od javnosti je bilo „sakriveno“ pravo malo blago. Trenutno je u arhivu INFOBIRO besplatno za korištenje i pretraživanje dostupno devet brojeva i u toku je proces obrade i arhiviranja preostalih brojeva. Tribunia je za područje Hercegovine ono što je Glasnik Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu i region. Važnim se čini naglasiti da je Glasnik dostupan za pretraživanje i besplatno preuzimanje sadržaja u periodu od 1889.-1941. Sadržaj Tribunie je raznolik i pored činjenice da je riječ o stručnom časopisu njegova publika nisu, nužno, muzeolozi. Šira javnost sigurno je zainteresovana za početke školstva, sporta u Hercegovini ili ljudima sa područja Hercegovine koji su bili u službi Dubrovačke Republike.

U tekstu pod nazivom Prve škole u Trebinju, autor Mitar Papić piše o načinu na koji je školstvo bilo organizovano u Trebinju. Papić navodi da su u Trebinju, u početku, škole bile organizovane uz vjerske institucije ali manje je poznat podatak da: „Prva takozvana komunalna, inače državna, osnovna škola za djecu, bez obzira na vjersku pripadnost, osniva se koncem 1879. godine“. Autor u tekstu na osnovu arhivskih dokumenata opisuje stanje u tadašnjem društvu i nastojanja nove austrougarske vlasti da ukine škole koje su „etničke“ i organizuje zajednički sistem školovanja. U tekstu Počeci sportske djelatnosti, Stevo Ćućković bilježi početke sportskih igara na području Hercegovine. Riječ je o igri koja ima elemente današnjeg fudbala, a koja je u Hercegovinu stigla promjenom vlasti nakon Berlinskog kongresa. S obzirom na to da je pojam fudbal potpuno nepoznat, igra se različito zove. U okolici Trebinja to je „ćuškapa“, oko Mostara „kapula“, a u okolici Čapljine i Stoca „kečara“. Sva tri naziva, navodi Ćućković, podsjećaju na smotuljak koji je šutiran. Tekst o hercegovačkim moreplovcima na trgovačkim jedrenjacima Dubrovačke Republike u periodu od 1768.-1796., autora Josipa Leutića, bilježi popis ljudi koji su kao kvalificirani pomorci bili stalno zaposleni kao dio posade trgovačkih jedrenjaka nad kojim se vihorila zastava Dubrovačke Republike. Važnost ovog teksta se ogleda u tome da on iznosi činjenice da su ljudi sa područja Hercegovine prije više od 250 godina bili dio važnog sistema Dubrovačke Republike, a danas možemo i da rekonstruišemo jedan dio demografskih promjena na tom području na osnovu popisa moreplovaca sa područja Hercegovine i da li te porodice još uvijek žive na tom području. Broj tekstova koji se odnosi na tekovine NOB-a na području Hercegovine i Trebinja dijelom opterećuje sadržaj časopisa ali faktografski podaci koji se nalaze u tekstu poput Spomen obilježja NOB i revolucije u trebinjskom kraju iz današnje perspektive se čini vrlo važnim i vrijednim u kontekstu broja srušenih i uništenih spomenika NOB-a nakon 1992. godine. Novi život starih tekstova rezultat je saradnje Mediacentra Sarajevo i Muzeja Hercegovine.

Pored Tribunie, direktorica Grujić govori da Muzej Heregovine čuva i poznatu Ploču župana Grda iz druge polovine 12.stoljeća koja je po vrijednosti odmah iza čuvene Humske ploče (11/12. stoljeće). Za zaštitni znak muzeja iskorišteni su preromanički motivi ptica i tropleta na pločama iz Zavle (9/10. stoljeće). Posjetiocima muzeja pažnju plijeni i stalna etnografska postavka na kojoj je prikazan tradicionalan način života na selu sa maketom u prirodnoj veličini kuće tipične za sela u Hercegovini kao i legat Jovana Dučića sa muzejskom zbirkom, slikama iz umjetničke kolekcije i ordenjem koje je istaknuti književnik i diplomata dobio tokom diplomatske karijere. Za kraj za sve one koje put navede u Trebinje, savjet je da odu u Muzej Hercegovine i da se upoznaju ovim dijelom istorije i tradicije Bosne i Hercegovine.

___