Praksu devedesetih, u kojima je Franjo Tuđman autoritarno ugrožavao medije i slobodu govora, nova je hrvatska vlast vratila u mjeri koju ni najveći pesimisti nisu uspjeli predvidjeti.

Foto: Vlada RH

I prije parlamentarih izbora u studenome prošle godine analitičari su najavljivali "povratak devedesetih", pozivajući se na izjave Tomislava Karamarka, predsjednika tada opozicijske Hrvatske demokratske zajednice, HDZ, koji je više puta nedvosmisleno najavio ograničavanje slobode govora pobijedi li njegova stranka na izborima.

Danas, HDZ je najjača stranka koalicijske vlasti, a predsjednik Hrvatskoga društva novinara, HND, Saša Leković, običava kazati kako smo "dobili što je najavljeno" kada citira najpoznatiju od takvih Karamarkovih izjava iz svibnja 2014. godine: "Svatko će u svojoj kući moći misliti što hoće, ali na javnoj sceni neće to moći, nego će se morati poštovati vrijednosti na kojima se temelji hrvatska država: a to su Domovinski rat, branitelji, naši poginuli, politička doktrina Franje Tuđmana i veliko djelo Gojka Šuška".

Napadi na medije počeli su i prije parlamentarnih izbora. U 2015. godini cenzurirano je nekoliko kolumnista, a među njima i Boris Dežulović, jedan od najuglednijih hrvatskih novinara i suutemeljitelj Feral Tribunea, koji je na cenzuru u dnevniku "Slobodna Dalmacija" odgovorio demonstrativnim otkazom.

U kolovozu prošle godine, Hrvatska stranka prava, HSP, podnijela je kaznenu prijavu protiv Novosti, tjednika koji izdaje manjinsko Srpsko narodno vijeće, SNV, jer je objavio satiričnu pjesmu "Lijepa naša haubico", koja parodira hrvatsku himnu "Lijepa naša domovino". Prijava je još u proceduri.

No pravi udar na medije počeo je neposredno nakon potvrđivanja nove vlade Tihomira Oreškovića, kanadskog biznismena koji teško govori hrvatski. Njegovu vladu parlament je potvrdio u petak, 22. siječnja.

Četiri dana kasnije, čim je prošao neradni vikend, oko pet tisuća prosvjednika blokiralo je promet u središtu Zagreba, demonstrirajući protiv Agencije za elektroničke medije, regulatornog tijela koje dodjeljuje koncesije i nadzire zakonitost rada elektroničkih medija.

Središtem hrvatskog glavnog grada orio se ustaški pozdrav "Za dom spremni!", koji je izvikivala većina okupljenih demonstranata, uglavnom demobiliziranih ratnih veterana, koje je predvodio Velimir Bujanec, deklarirani nacist zapamćen iz devedesetih na fotografiji u nacističkoj uniformi sa "svastikom" na rukavu, koji sada, u sličnom tonu, vodi tjednu televizijsku emisiju "Bujica".

Demonstranti su prosvjedovali protiv odluke Agencije za elektroničke medije, koja je 22. siječnja zbog govora mržnje na tri dana zabranila rad lokalnoj televiziji Z1.

Na toj je televiziji voditelj Marko Jurič svoju emisiju 13. siječnja odjavio ovim riječima: "Poruka Zagrepčanima, svima koji se šeću Cvjetnim trgom (trgom u središtu Zagreba na kojemu je Pravoslavna crkva, op. a.): budite oprezni budući je u blizini crkva u kojoj stoluju, da parafraziram jednog srpskog ministra, četnički vikari. Pripazite, kada se šećete Cvjetnim trgom, pogotovo majke s djecom, da ne bi koji od tih četničkih vikara istrčao iz crkve i u svojoj maniri klanja izveo svoj krvavi pir na najljepšem zagrebačkom trgu koji bi možda trebalo obilježiti tablama 'pazi, oštar četnik u blizini'".

Emisija je 19. siječnja reprizirana, a nakon prosvjeda u javnosti, Agencija za elektroničke medije 22. siječnja televiziji Z1 na tri dana je zabranila emitiranje.

Tri dana nakon prosvjeda protiv Agencije za elektroničke medije, 29. siječnja, novoimenovani ministar kulture Zlatko Hasanbegović raspustio je Povjerenstvo za neprofitne medije, koje je na temelju natječaja dodjeljivalo novac malim medijima, preslabim da bi se održali na komercijalnom tržištu.

Povjerenstvo je raspušteno ministrovom odlukom bez obrazloženja, premda mu je mandat isticao tek u listopadu 2016. godine. Bila je to prva odluka ministra kulture, čije je imenovanje, zbog njegovih otvoreno revizionističkih stavova prema Drugome svjetskom ratu, izazvalo višestruke prosvjede, koji se ne stišavaju do danas.

Prosvjedu protiv Hasanbegovića aktivno se pridružio i HND, koji je u priopćenju podsjetio da je ministar na nacionalnoj televiziji antifašizam nazvao "floskulom", te "svojevremeno bio i članom Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, što ga je utemeljio ustaški Poglavnik Ante Pavelić."

"HND najoštrije se protivi imenovanju Zlatka Hasanbegovića ministrom kulture u novoj Vladi Republike Hrvatske, nadležnim i za 'discipliniranje' nepoćudnih novinara, izražavajući zgražanje činjenicom da je takva osoba uopće mogla biti predložena za ministra u hrvatskoj Vladi", dio je priopćenja HND-a objavljenog na dan potvrde nove vlade.

Objašnjavajući odluku o ukidanju povjerenstva, ministar Hasanbegović najavio je kako će "ubrzo iznijeti glavna načela svoje kulturne politike iz kojih će biti jasno da više neće biti potrebe za ovim povjerenstvom". U jednom intervjuu, on je širi kontekst svoje odluke objasnio tvrdnjom kako je "prostor javnoga govora u medijima proteklo desetljeće uzurpirala interesno povezana manjina". To su, dodao je, ""medijski sveprisutni sveznadari, uvijek isti verbalni zlostavljači i ljevičarski 'doktori opće prakse'..." koji "...eliminiraju, insinuiraju i naravno – inkasiraju".

Ministrova odluka izazvala je ogorčenje u dijelu javnosti, koja je upozorila da će gašenje Povjerenstva za neprofitne medije suziti slobodu govora, oštetiti medijsku scenu i uništiti mnoge male medije.

U nastojanju da javnost učini raznolikijom a medije kvalitetnijima i manje ovisnima o tržištu, Hrvatska je posljednjih godina izgradila fragilnu institucionalnu strukturu višestrukog javnog financiranja lokalnih i neprofitnih medija, koja podržava stotine lokalnih radija, televizija, novina i internetskih medija.

Suprotno tvrdnjama ministra Hasanbegovića, koji smatra da se neprofitni mediji bave ljevičarskom ideologijom na račun države, objavljeni su podaci prema kojima je Fond za pluralizam Agencije za elektronske medije u 2015. godini 29,5 milijuna kuna (oko 7 milijuna KM) izdvojio za komercijalne, a 1,5 milijuna kuna (oko 400 hiljada KM) za neprofitne medije.

Također, kroz pet puta niži PDV na novine, koji umjesto redovne stope od 25 posto iznosi samo pet posto, država godišnje komercijalnim novinama oprosti oko 125 milijuna kuna (oko 30 milijuna KM). Udio neprofitnih medija u cjelokupnom hrvatskom medijskom tržištu iznosi zanemarivih jedan posto.

Zato su neprofitni mediji organizirali javnu tribinu "U obranu slobode govora", na kojoj su njihovi predstavnici dijagnosticirali kako je navodno pomanjkanje novca samo izgovor za ukidanje povjerenstva, kao "prvog koraka konzervativne revolucije koja institucionalizira volju za depriviranjem manjina i ukidanjem slobode".

Nije trebalo dugo čekati da tu dijagnozu potvrdi Tomislav Karamarko osobno: polovinom veljače, optužio je javni servis, Hrvatsku radioteleviziju HRT, da je "televizija jedne političke opcije, jedne stranke", misleći da suparničku Socijaldemokratsku partiju.

"...1,3 milijarde kuna (300 milijuna KM) godišnje da nam lažu i da nas čine luđacima zato što smo domoljubi. Da karikiraju sve ono što govorimo i da nas sotoniziraju? Bit će promjena na Hrvatskoj televiziji! To neka znaju!", zagrmio je na stranačkom skupu u Konavlima kod Dubrovnika, ne iznijevši nijedan dokaz da HTV promovira samo političku opciju suprotnu HDZ-ovoj.

Karamarkove je tvrdnje HRT u priopćenju odbacio, a potporu su primili i od Europske radiofuzijske unije EBU, koja je u pismu premijeru Tihomiru Oreškoviću biranim riječima pohvalila sadašnju kvalitetu hrvatskoga javnog servisa, te "izrazila zabrinutost zbog prijavljenih prijetnji uredničkoj i institucionalnoj neovisnosti javne hrvatske televizije HRT-a".

Uznemiren udarom vlasti na medije, HND je otvorenim pismom upozorio hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu na "ugroženost slobode izražavanja i neovisnosti medija, upozoravajući da se stanje na tom području dodatno pogoršalo dolaskom na vlast Domoljubne koalicije predvođene HDZ-om".

Podrška je brzo stigla, ali ne od hrvatskih europarlamentaraca. Međunarodna federacija novinara, IFJ, 12. veljače pismom je pozvala hrvatski parlament, predsjednicu Republike i premijera Tihomira Oreškovića da "zaustave nedemokratsko ušutkivanje novinara i slobodnih medija."

Odgovora iz vlade zasad nema, barem onog službenog. Neslužbeno, mediji sve češće pišu kako nova vlast planira smijeniti sadašnje vodstvo nacionalne novinske agencije Hine, koja je proteklih godina konsolidirala novčano poslovanje i, prema općoj ocjeni, poboljšala servis vijesti.

Istodobno, proustaški govor mržnje i netolerancije sve više preplavljuje medije koji podržavaju i šire desničarski populizam, zbog čega ih je predsjednik HND-a Saša Leković ovih dana nazvao "kanalizacijskim medijima". Djelovanje tih medijskih aktera još je jedan važan dio aktualne regresije razine javnoga govora u Hrvatskoj. Ali i tema za posebnu priču, kakvih će, strahujemo, sljedećih mjeseci biti sve više, kada je riječ o slobodi medija u Hrvatskoj.
 

Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa Osservatorio Balcani e Caucaso za projekat European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF) i sufinansiran sredstvima Evropske komisije. Autori publikacije su odgovorni za njen sadržaj i stavovi koji su u njemu izneseni ni na koji način ne odražavaju stavove Evropske komisije.