Početkom 2021. godine, sadržaj Preporoda će biti dostupan i pretraživ kroz digitalni arhiv INFOBIRO, jedini online resurs koji prikuplja, čuva i čini dostupnim novinske sadržaje još od 1850. godine do danas. 

Mark Tompson, autor knjige „Proizvodnja rata“, u uvodnom dijelu knjige navodi da je u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji postojalo 27 dnevnih listova, uključujući dva sportska i jedan ekonomski list, stotine lokalnih listova i posebnih porodičnih glasila. Zanimljivo je da je postojalo i 108 religijskih publikacija. Među tim religijskim publikacijama su bile i još uvijek jesu Islamske informativne novine Preporod.

Prvi broj se pojavio 15.09.1970. godine u tiražu od 10.000, a u jednom periodu tiraž novine se dostigao i 60.000 primjeraka. Preporod – Islamske informativne novine su danas dostupne u printanom i digitalnom izdanju. Krajem prošle godine Preporod je obilježio jubilej 50 godina postojanja što znači 1.180 brojeva, blizu 4.000 saradnika i milioni odštampanih primjeraka.

Izdavači, urednici, period socijalizma

Udruženje Ilmijje za SRBiH je prvi izdavač Preporoda. Nakon Udruženja Ilmijje kao izdavač se pojavilo Starješinstvo Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije i na kraju 1988. godine, distribuciju i izdavanje je preuzeo Rijaset Islamske zajednice, a od 2019. godine Preporodov izdavač je Media centar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koji je pod jedan krov uključio sve medije kojima je osnivač Islamska zajednica.

Prvi urednik Preporoda je bio Husein-ef. Đozo, a nakon njega Preporod je promijenio više urednika u ovih 50 godina. Najdugovječniji urednik bio je Aziz Kadribegović. Danas za uredničkom stolom Preporoda sjedi Senada Tahirović, prva žena urednica ove novine.

Jubilarni brojevi Preporoda u povodu 30-godina, 40-godina, 50-godina izlaženja i 1.000-ti broj pružaju mogućnost blage retrospektive časopisa. U broju povodom 40-godina izlaženja Preporoda, Ahmet Muminović, prvi tehnički urednik lista podsjetio se da je do ideje o pokretanju Preporoda došlo spontano na njegovoj izložbi slika uništenih islamskih spomenika u Rijasetu 1969. godine. Husein ef. Đozo pozvao je Muminovića, a zajedno su pozvali Aziza Kadribegovića, tadašnjeg novinara Večernjih novina.

Prema svjedočenju Kadribegovića, distribucija Preporoda bila je organičena na džamije i džamijske hareme – u praksi je značilo da se Preporod nije mogao prodavati/kupiti na kioscima. Mehmedalija Hadžić, urednik Preporoda se, u tom kontekstu, sjeća da je Republička komisija za vjerska pitanja temeljito pratila rad i aktivnosti Preporoda. S druge strane, saradnici Preporoda držeći se tema koje odgovaraju profilu novine nisu nikada došli pod radar cenzora u Jugoslaviji. Odnosno nikada sudski nije zabranjeno izlaženje novine. Valjda najveći „potres“ u redakciji desio se pred kraj 1979. godine kada je uredništvo Preporoda reagovalo na objavljivanje „Parergona“ Derviša Sušića. U povodu toga Hilmo Neimarlija je ušao u polemiku sa saradnicima Oslobođenja koje je publikovalo feljton, a rezultat svega je bio – smijenjena kompletna redakcija. Četiri godine kasnije, uredništvo Preporoda bilo je pred novim izazovom, Sarajevskim procesom iz 1983. godine kojim je bio je obuhvaćen i jedan dio saradnika Preporoda – tadašnje uredništvo na čelu sa Merzukom Vejzagićem procjenilo je da je ispravnije da suđenje ne bude tretirano na stranicama novine jer njihovo viđenje Procesa ne bi bilo podudarno sa zvaničnom politikom.

Preporod u digitalnom dobu

Preporod je nakon 50 godina izlaženja još uvijek novina sa jasnom misijom i ciljevima. Trenutna urednica, Senada Tahirović, ranije je bila glavna urednica časopisa Novi Muallim. Iako je mnogima bilo iznenađenje da je Rijaset IZ u BiH, za glavnu urednicu svog najistaknutijeg medija imenovao ženu – ona u razgovoru za Mediacentar Sarajevo kaže da to ne bi trebalo biti tako, i u tom kontekstu ističe dvije stvari.

„Prva je da je već krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina XX stoljeća od troje studenata prve generacije ITF-a koje je Preporod stipendirao, jedna bila studentica. U Preporodu su skoro uvijek, izuzimajući relativno kratka razdoblja, žene bile dio redakcije. Prepoznatljiva vizija osnivāčā Preporoda, naslonjena na učenje islama, uvijek je uključivala ideju zajedništva muškaraca i žena u misiji Islamske zajednice. Toj ideji smo ostali vjerni, iako ona još nije doživjela punu realizaciju. To je stajalište koje je promovirano iz samog središta institucija IZ, ali je nažalost zbog različitih okolnosti još uvijek nedovoljno ostvareno. U tom kontekstu zbog pretpostavki koje Islamska zajednica kao institucija ima – od utemeljenosti u principima islama, preko koncepta njenih obrazovnih institucija, pa do njenih stvarnih potreba – zajedništvo u vjeri nije samo moguće i ostvarivo, nego je i važan uvjet održive budućnosti. Drugo, predrasuda o ženama u našem društvu ne nedostaje, i ne treba puno mašte da budemo oni koji te predrasude pothranjuju. Nikome od nas ne nedostaje uvid kakva je u tom pogledu slika naše stvarnosti, ali želim kazati da društva u kojima mizoginija kao koncept dezavuiranja žena u javnom prostoru nije 'ni grehota-ni sramota' nisu dobra, ni za muškarce ni za žene, jer su to u osnovi društva nepravde. Mi imamo slobodu i mogućnost razvoja i moguće je stvari mijenjati na bolje.“

S obzirom na specifičnost sadržaja, uređivanje Preporoda djelimično je različitije od uređivanja novina čiji je spektar tema značajno širi nego je to Preporoda. Tahirović napominje da u odabiru tema nastoje „ispuniti obje njegove primarne odrednice, obje njegove dimenzije – onu povezanu s islamom i predstavljanjem principa islama što podrazumijeva dijalog, kontekstualiziranost, kritički odnos i odgovornost, ali i onu koja je informativna“.

„Temama pristupamo tako da zadovoljavaju kriterije profesije i principa za koje se kao muslimani zalažemo jer naša zadaća je, između ostalog, snažiti duhovne, kulturne i obrazovne temelje islamskog života u domovini Bosni i Hercegovini i promicati dobro u javnom i medijskom predstavljanju islamskih moralnih, socijalnih i duhovnih vrijednosti,“ dodaje.

Pojavom online medija, štampani mediji su došli prije svega u finansijsku krizu, a brzina „news portala“ je neuporedivo veća u prenošenju informacija do publike nego to mogu tradicionalni mediji. Upravo zbog sadržaja, Preporod ima stabilnu čitalačku publiku koja tom časopisu omogućava stabilan izvor njegova finansiranja koji su bili i ostali garant njegova pola stoljeća postojanja.

Čak ni pojava novih medija poput Radija Bir, TV Bir, MTV Igman ili TV 5 nije značajno uticalaa na Preporod, a urednica Tahirović kaže da ti mediji jesu načelno orijentirani ka istoj publici, ali u kreiranju sadržaja Preporod ima jedinstven “dodir” i „sponu“ u obradi tema.

„Navedene medije ne posmatramo kao konkurentne, jer Preporod osim svoje informativne ima i dokumentarističku vrijednost, vrijednost zajedničkog pamćenja o najvažnijim pitanjima muslimanskog identiteta i mišljenja u Evropi – i zato je, između ostalog, Preporod jedinstven medij. Ta razlika ga drži kod čitalačke publike atraktivnim, ta razlika ga čini izvorom istraživačima koji se bave prilikama muslimana i poviješću muslimana ovih prostora, ta razlika ga čini prepoznatljivim i na medijskoj sceni – autentičnim,“ kaže Tahirović i dodaje kako je Preporodova publika heterogena grupa, ali u osnovi su to oni koji vole čitati.

„Mi jesmo informativna novina čiji je koncept zasnovan na idejama islama, ali niti su naši autori, niti naši čitatelji, isključivo muslimani. Ljudi željni znanja i otvorenog duha rado čitaju Preporod.“

Preporod u arhivi INFOBIRO-a

Za Preporod bi se moglo reći da je bio i još uvijek je novina sa misijom. Prednost Preporoda u odnosu na druge prinatne medije je što ne mora da se bavi raznoraznim aferama, da ima ekskluzivne sagovornike i tekstove. Preporod je bio svojevrsna neslužbena i novin(ar)ski spontano nastala živa arhiva jedne artikulacije življenja i vjerovanja vjere tog običnog bosanskohercegovačkog muslimanskog puka, napisao je Enes Karić.

Definisanom saradnjom, između Mediacentra Sarajevo i izdavača Preporoda početkom 2021. godine, sadržaj novine postat će dostupan i pretraživ kroz digitalni arhiv INFOBIRO www.infobiro.ba kao jedini online resurs koji prikuplja, čuva i čini dostupnim novinske sadržaje još od 1850. godine do danas. Riječ je o zajedničkom iskoraku Preporoda i Medicentra Sarajevo/INFOBIRO arhive da osiguraju dugotrajn dostupnost i mogućnosti da i oni najstariji tekstovi još jednom dođu do čitalaca.

__
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.