Godinu su obilježili otvoreni politički pritisci, brutalni verbalni i fizički napadi na novinare i pristrasno i neprofesionalno medijsko izvještavanje o predizbornoj kampanji, migrantima i pokretu Pravda za Davida.

Napadi, prijetnje i pritisci na novinare

Kraj je godine, a napadi na novinare i kršenje prava na slobodu izražavanja u Bosni i Hercegovini ne prestaju. U Banjoj Luci, policija je 25. decembra na informativni razgovor privela novinara Vladimira Šuška, dopisnika BHT-a jer je fotografisao Davora Dragičevića, oca ubijenog mladića i vođe pokreta Pravda za Davida, u kolima Hitne pomoći. Samo nekoliko mjeseci ranije, prije početka predizborne kampanje, brutalno je pretučen njegov kolega sa RTV BN-a, Vladimir Kovačević, a ovaj slučaj okarakterisan kao pokušaj ubistva dovodi se u vezu sa Kovačevićevim izvještavanjem sa “Davidovog trga”. Policija je identifikovala i privelu Marka Ćolića kojem je određen pritvor, dok se drugi napadač i dalje nalazi u bijegu.

Pritisci i napadi na novinare i ometanje novinara tokom obavljanja profesionalnih zadataka dešavali su se tokom cijele godine. Prema podacima Udruženja BH novinari u ovoj godini registrovano je 55 slučajeva napada i pritisaka protiv novinara, među kojima 11 verbalnih prijetnji i političkih pritisaka, sedam fizičkih napada i 22 radna spora i mobinga, koji su najviše zabilježeni na javnim servisima. U februaru, naprimjer, prema registru Udruženja BH novinari, na protestima demobiliziranih boraca, napadnuti su novinar Marko Divković i kamerman Enes Muratović, ekipa BHT1, a u istom mjesecu je fizički napadnut Nedžad Latić, glavni urednik portala The Bosnia Times. U aprilu dopisnicu FTV-a iz Bihaća Aidu Štilić je verbalno napao Asim Kamber, delegat SDA u Domu naroda Parlamenta FBiH, a u julu na protestima bivših boraca, fizički su napadnuti reporter Klix.ba Kemal Softić i snimatelj Al Jazeere Mirsad Bukvić. Nekažnjivost ovih i drugih napada i neadekvatna zaštita novinara u BiH su zabrinjavajući.

Cenzura i politički i finansijski pritisci na medije više se i ne kriju. Kraj godine dočekan je s još jednim slučajem miješanja uprave i nadzornog odbora u rad redakcije i to na TVSA. Nadzorni odbor i Uprava ove kantonalne javne radio-televizije javno su uz izvinjenje gledaocima i porodici Alije Izetbegovića rekli da će ispitati odgovornost urednice Enise Skenderagić zbog objavljenih crteža Filipa Andronika. Ovim saopštenjem uprava radio-televizije javno je potvrdila da se miješa u uredničku politiku medija i da djeluje pod dirigentskom palicom SDA.

Pod političkim pritiscima su se našli i uposlenici RTV Unsko-sanskog kantona, čiji je premijer Husein Rošić direktno prijetio novinarki RTV USK Meliti Mujadžić zbog priloga o nezakonitom smjenjivanju direktora ove javne radio-televizije. ''Pritisci nisu samo izvana i od politike već i iznutra od kolega i urednika koji su pobornci različitih političkih interesa'', izjavila je nedavno Mujadžić. O cenzuri koju su godinama vodile lokalne vlasti javno su govorili i novinari koji su ostali bez posla nakon što je Općinsko vijeća Visoko odlučilo RTV Visoko gurnuti u stečaj, a televizijski i radijski program emitovati preko Javne ustanove „Centar za kulturu i informisanje“. Lokalne vlasti u BiH su na ovaj način uspostavile model za rješavanje nepodobnog kadra na javnim lokalnim emiterima i za jačanje cenzure u njima, izjavili su bivši uposlenici.

Pritisak na medije je došao i od Suda BiH koji je javno u saopštenju pozvao nadležne institucije da “zakonskim tekstom predvide pravila o medijskom izvještavanju u vezi sa krivičnim postupcima, kako bi se na jasan i nedvosmislen način uveo red u ovaj segment medijskog rada”, a zbog sve učestalijih tendencioznih, neprofesionalnih i netačnih medijskih izvještavanja. Nekim medijima je bilo zabranjivano da izvještavaju sa pojedinih događaja – novinari BIRN-a nisu mogli prisustvovati Erdoganovom skupu u maju ove godine u Sarajevu.

Uprkos svim napadima, pritiscima, cenzurama i zabranama, vlasti u BiH nisu reagovale.

Pristrasno medijsko izvještavanje

Novinarski standardi i profesionalno izvještavanje ponovo su bili na niskom nivou. Prema IREX-ovim izvještajima o indeksu medijske održivosti profesionalno novinarstvo u BiH je svake godine u konstantnom padu, a za 2018. godinu je doseglo najniži standard još od 2006. godine. Izvještavanje je generalno često pristrasno i podijeljeno po političkim i etno-nacionalnim linijama, a dodatni problem je i širenja lažnih vijesti i dezinformacija, koji su ove godine naročito bili vidljivi. Uzroci uključuju pogoršanje ekonomskog okruženja u kombinaciji s prekomjernom političkom i finansijskom ovisnošću medija o pojedinim političkim strankama i oglašivačima.

Izvještavanje medija o ovogodišnjoj predizbornoj kampanji je i u ovom izbornom krugu bilo pristrasno i naklonjeno samo određenim strankama. Prema rezultatima monitoringa medija u predizbornoj kampanji, koju su sproveli Udruženje BH. novinari, Boram i Koalicija Pod lupom, mediji, a posebno javni servisi, nisu dali dovoljno informacija građanima za adekvatan i informisan izbor. “Tri najčešće prisutna politička subjekta u medijskim sadržajima koji su analizirani su političke partije SDA, SNSD i HDZ, dok novi subjekti političke scene u BiH imaju značajno manje prilike i prostora za pojavljivanje u medijima. Velike i etablirane partije koje već participiraju u vlasti imale su najveći prostor u medijima, što se objašnjava i činjenicom da su njihovi članovi nosioci javnih funkcija”, rečeno je tokom predstavljanja rezultata monitoringa.

Pored toga, Koalicija pod lupom, zabilježila je ukupno 58 slučajeva potencijalnih govora mržnje, izazivanja etničke, vjerske, rasne ili druge netrpeljivosti, zapaljive retorike, upotrebe neprimjerenih simbola ili poziva na nasilje. Koalicija je zabilježila i slučajeve pristrasnog izvještavanja medija koji u svojim sadržajima uglavnom pozitivno ili uglavnom negativno izvještavaju o određenim političkim subjektima i prenose neprimjeren govor funkcionera ili kandidata na izborima.

Ove godine neprofesionalno pa gotovo i huškačko medijsko izvještavanje bilo je usmjereno na migrante i pokret Pravda za Davida. Pojedini mediji u Republici Srpskoj, na čelu sa RTRS-om, prema analiziraj.ba, su konstantno pokušali da diskredituju pokret i da demonstrante opišu kao rušitelje Republike Srpske koji su politički instruisani od opozicije u RS-u. Podjednako neprofesionalni i huškački su bili izvještaji o migrantima, naročito na malim lokalnim portalima, koji su širili lažne vijesti o napadima na građane i o smrtim stradanjima osoba nakon sukoba s migrantima.  Pristrasno izvještavanje o migrantima zabilježeno je i na portalu Avaza, koji je u članku objavljenom 6. maja na jedan veoma neprofesionalan način opisao izbjeglice i migrante u Sarajevu.

Zakonsko okruženje

Zakonski i regulatorni okvir za medije ove godine ostao je isti – dobar s lošom implementacijom i nerješavanjem bitnih pitanja poput transparentnosti medijskog vlasništva i finansiranja medija. Bosna i Hercegovina je do 1. juna 2016. godine trebala usvojiti novi Zakon o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima, ali to nije učinjeno ni ove godine uprkos formiranju radne grupe i navodnim značajnijim dogovorima između nadležnih institucija.

Problem netransparentnog finansiranja medija, medijskog vlasništva i koncentracije medija nije riješen bez obzira na napore nevladinog sektora da se ovim pitanjem nadležne institucije počnu ozbiljno baviti. Registar medijskog vlasništa kojeg je Regulatorna agencija za komunikacije pripremila i dalje nije dostupan javnosti jer nije riješen prošlogodišnji spor sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka prema kojoj ovaj registar nije u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i nije u javnom interesu.

Ipak, nije sve tako crno. Ovogodišnja Odluka Ustavnog suda BiH da teret dokazivanja po osnovu tužbe za klevetu treba da bude više na tužiocu, te da se mora cijeniti javni interes objavljene informacije, značajan je pomak. Prema ovoj odluci sudovi moraju cijeniti interes javnosti i granice prihvatljivog kriticizma moraju da budu šire kada su u pitanju javne ličnosti u odnosu na privatna lica. Značajne su i nove dobivene CIN-ove tužbe zbog nedostavljanje informacija, koje mogu biti upozorenje onima koji novinarima uskraćuju javne informacije.

CIN i novinarka Selma Učanbarlić su dobili tužbu protiv Emira Talirevića zbog uvreda i klevete na Facebook-u. Ova odluka Općinskog suda u Sarajevu je presedan i mogla bi biti upozorenje onima koji redovno i sve češće vrijeđaju i prijete novinarima na internetu i društvenim mrežama. U slučajevima uvreda, napada i pritisaka često nedostaje novinarske solidarnosti, ipak ove godine primjetan je njegov porast, što je bilo vidljivo na mirnim protestima koji su organizovani u nekoliko bh. gradova povodom napada na novinara Kovačevića.

Primjetan je i porast izvještavanja o problemima s kojima se mediji i novinari suočavaju, naročito zahvaljujući nevladinom sektoru i watchdog platformama, poput raskrinkavanje.ba i analiziraj.ba. Mnogo se pisalo i otkrivalo o finansiranju medija i netransparentnom medijskom vlasništvu, a otkriveni slučajevi uključuju, naprimjer, kršenje Zakona o javnim nabavkama od strane Lutrije BiH. Krajem ove godine Konzorcij, kojeg čine Udruženje BH novinari, Vijeće za štampu i online medije, JaBIHEU i Mediacentar, donijeli su nacrte zakona o transparentnosti medijskog vlasništva i finansiranju medija i oglašavanju koji bi sljedeće godine trebali ući u parlamentarnu proceduru. Nevladin sektor je došao i do EU Parlamenta – nakon zagovaračkih aktivnosti koje su predvodili Civil Rights Defenders, a koje su uključivale i BIRN, CIN, Udruženje BH novinari i Mediacentar, grupa parlamentaraca je krajem ove godine u  EU Parlamentu postavila parlamentarno pitanje: Šta EU planira da poduzme povodom kršenja medijskih sloboda u BiH posebno s aspekta napada na novinare i netransparentnosti medijskog vlasništva i finansiranja medija?

I mi se pitamo: Da li će vlasti u BiH napokon vidjeti da bez medijskih sloboda nema naprednog demokratskog društva i da li će se novinari udružiti i shvatiti da oni imaju moć? Potrebno je da svi zajedno više pišemo, istražujemo, objavljujemo i vršimo pritisak na bh. vlasti. Možda će tako 2019. biti neka bolja godina za medije.

___