Studenti/ce fakultetima kupuju kompjutere

Bolonjski proces je kao jednu od najznačajnijih novina trebao bh. studentima i studenticama donijeti nove tehnologije i u skladu s njima, savremeni način rada. Umjesto multimedijalnih, studenti/ce Univerziteta u Sarajevu još muku muče sa klasičnim bibliotečkim fondovima jer nedostaje knjiga. Online servis (ISSS) koji bi uvezao sve studentske službe Univerziteta u Sarajevu trebao je biti funkcionalan još prije tri godine. Novca ima jer studenti ove usluge redovno plaćaju. Pitanje je zašto ga fakulteti troše na kupovinu kompjutera, plate fakultetskog osoblja, seminare bibliotekara pa čak i kancelarijske naljepnice.

Lejla je studentica Fakulteta političkih nauka. Studira na Odsjeku za socijalni rad. O fakultetu nema riječi hvale. Štaviše, sada smatra da je njena odluka da upiše ovaj fakultet bila greška. Između ostalog i zbog toga što, iako plaća usluge biblioteke, najčešće knjige mora kupovati ili kopirati.

„Nikakve usluge mi kao studenti za taj novac ne dobijamo. Ja, kao ni većina mojih kolega, nikada nisam uspjela naći potrebnu knjigu u biblioteci, niti prijaviti ispit putem ISSS. To je samo novi način kako da nam izvuku dodatni novac, a pitanje je gdje on završi na kraju“, kaže Lejla.

Fakultet političkih nauka: Informatički nepismeni studenti i profesori?!

Studenti na Fakultetu političkih nauka su prilikom upisa u akademsku 2008/2009 godinu za korištenje online servisa uplatili su 20 KM - pola fakultetu, pola Univerzitetu. Ipak, redovi ispred studentske službe i dalje su dugi, radno vrijeme je kratko, a način rada nije se promijenio u posljednjih 30 godina. Kada je bilo mnogo manje studenata.

Uprava fakulteta tvrdi da ovaj sistem korektno funkcioniše. Studenti tvrde suprotno. Čini se da je jedina stvar koja u ovom trenutku implementirana do kraja - sistem za naplatu.

Rukovodilac službe za nastavu i rad sa studentima, Ismet Salkić kaže: „Mi imamo mnogo problema sa ovim sistemom. Imamo mnogo studenata koji ne znaju koristiti, iako je to vrlo jednostavno, međutim, postoje studenti koji se slabo služe računarom, nemaju osnovnu informatičku pismenost, da bi mogli koristiti ovaj sistem, a imamo i dosta starijih profesora koji se u to ne razumiju“.

Izdavanje svih prijavnica za ispite i bilo kakvih potvrda dodatno se naplaćuje, iako bi ta praksa automatski trebala prestati samim uvodjenjem online servisa, koji su studenti obavezni plaćati, između ostalog i za prijave ispita i sve vrste potvrda.

Tako jedno uvjerenje košta pet KM. I svaki put se dodatno naplaćuje. U Službi za nastavu opravdavaju to činjenicom da se uvjerenja izdaju za različite namjene.

Gdje su pare?

Oko 40 hiljada KM Fakultetu političkih nauka platili su za online servis studenti upisani ove školske godine. Na šta su potrošene, objašnjava gospodin Salkić: “Mi smo ove godine obezbijedili šest studomata, to su računari koji su namijenjeni za studente, gdje studenti mogu da prijave ispite, da odjave ispite, oni se nalaze u holu fakulteta, dobili smo, znači tih šest računara, koji su priključeni na Internet, moramo plaćati Internet Univerzitetskom teleinformacionom centru, njima moramo plaćati oko 600 ili 700 KM mjesečno, ne znam tačno, za korištenje Interneta, odnosno te aplikacije. Mi smo, od septembra mjeseca, uspostavili novu web stranicu na našem fakultetu, koja se svakodnevno ažurira, uposlili smo studenta našeg fakulteta, ugovor o djelu, da on četiri sata svaki dan ovdje provodi, da radi sve što se tiče web stranice, da to sve funkcioniše kako treba“.

„Krivi su studenti jer ne vraćaju knjige“

Za korištenje biblioteke i čitaonice studenti/ce su samo za ovu školsku godinu Fakultetu političkih nauka izdvojili veliku sumu novca, čak ni zaposlenici biblioteke ne znaju tačnu cifru. Uslugom uglavnom nisu zadovoljni. Godišnje se nabavlja od 1200 do 1500 naslova. Šefica biblioteke, Vildana Čerkez priznaje da je knjiga malo ali to pravda činjenicom da je studenata puno.

„Dodatno otežava činjenica nevraćanje posuđenih knjiga u adekvatnom roku, ako je rok 15 dana i ako svaki student zadrži knjigu tih 15 dana, pa je vrati, to ostavlja mogućnost drugom studentu, međutim, u praksi je to gotovo nemoguće. Zbog toga studenti često ne mogu naći potrebnu knjigu i to je glavni razlog njihovog nezadovoljstva“, kaže gospođa Čerkez.

Bolonjska deklaracija je zajednička deklaracija evropskih ministara obrazovanja koja je potpisana u Bologni 19.06.1999. godine. Glavni cilj uvođenja Bolonjskog procesa na evropske fakultete je stvoriti evropsko područje visokog obrazovanja, osavremeniti nastavni plan i program, te osigurati studentima, koji studiraju po ovom sistemu međunarodno priznate diplome.

Studentima i studenticama bi se, osim što su 'krivi' za malo knjiga u biblioteci, na teret mogla staviti i kolektivna šutnja. Oni nerado javno govore o tome da im smeta što profesori fakultetske biblioteke koriste kao mjesta za prodaju svojih najnovijih (akademskih) ostvarenja.

„Ako je visokoškolska institucija u pitanju, biblioteka mora imati široki spektar literature, za svaku oblast koja se izvodi, i obavezni udžbenik, jer i to Bologna podrazumijeva, da ne može biti profesor onaj ko nije napisao udžbenik za ono što izvodi. I to je osnovna stvar koju treba savladati, a poslije uvoditi i širu literaturu“, kaže profesor Fakulteta političkih nauka, Besim Spahić.

Filozofski fakultet: Odgovor na mail u roku od 27 dana

I studenti/ce Filozofskog fakulteta u Sarajevu za online servis plaćaju godišnje 20 KM - pola fakultetu, pola Univerzitetu.

Koliko od servisa dobiju svjedoči činjenica da na pitanje poslano mailom Uprava fakulteta odgovara nakon 27 dana. Odgovor stiže na kućnu adresu, preporučenom poštom.

„Online prijava još uvijek nije startala, čak ni eksperimentalno na našem fakultetu. Studenti nisu zadovoljni, troše vrijeme i dodatni novac, jer svaku prijavu student mora kupiti, za svaki ispit i onoliko puta koliko ima namjeru izaći, što mislim da dodatno usložnjava njihove troškove, ionako su svakako veliki, za sve materijale, za sve ostale potvrde“, kaže Sandra Bjelan, asistentica  na Odsjeku za pedagogiju.

Gdje završava više od 21 hiljade KM, koliko su studenti/ce ove školske godine platili za uslugu, objašnjava Zijad Šehić, prodekan za nastavu: „U ovom trenutku, studenti imaju mogućnost korištenja 5 studomata u holu fakulteta,“ što na broj od 2191 studenta gospodin Šehić smatra dovoljnim.

'Slab nam internet...'

Zbog čega je nemoguća online komunikacija sa fakultetom pokušao je objasniti Edin Mekić, šef Službe za održavanje informacionog sistema. „Najveći problem je slaba internet konekcija na ovom fakultetu, te nepostojanje kvalitetne infrastrukture. Mislim da novac ne predstavlja prepreku, taj novac je bio i prošao kroz ovaj fakultet, samo ne znam na koji način je potrošen. Ja ne znam gdje završe te uplate od studenata, niti šta se s njima dešava, a taj godišnji iznos koji studenti izdvoje bi bio sasvim dovoljan za implementaciju ovog sistema, kao i za njegovo održavanje“.

ISSS (Informacioni sistem studentske službe) je aplikacija koja korisnicima, odnosno studentima, između ostalog, omogućava unos i pregled ocjena, on-line prijavu ispita, kreiranje plana, predmeta i rasporeda nastave, narudžbu i izdavanje potvrda i uvjerenja, upis semestra i mnoštvo drugih opcija koje štede vrijeme i novac.

I ponovo, baš kao i kolege i kolegice sa FPN-a, izgleda da je upitna i informatička pismenost. I studenata i profesora. „To je jako komplikovan sistem, treba osposobiti i nastavnike i saradnike da primjenjuju takav sistem, treba se osposobiti za potpuno provođenje takvog sistema, tako da je još uvijek najefikasniji stari način prijavljivanja ispita, dok se čitav sistem u potpunosti ne osigura“, kaže gospodin Šehić.

Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta pokrenuo je sistem učenja na daljinu nazvan BISER (Bibliotečki sarajevski elektronski repozitorij). Riječ je o saradnji sa Filozofskim fakultetom iz Zagreba, kroz projekat Basileus Erasmus Mundus. Zamišljen je da poboljša kvalitet nastave. Ne može se primijeniti, jer nema tehničkih pretpostavki.

„Šta i da imamo implementiran projekat u cjelosti? To ne znači da svaki student nužno, ima kompjuter kući ili u studentskom domu. Biblioteka je mjesto, trebala bi biti mjesto, koje će u današnje vrijeme, u digitalno doba, omogućiti jedan pravi pristup informacijama koje su u sve većem broju slučajeva u elektronskom obliku. Biblioteke bi trebale biti ono primarno žarište pristupa i obuke za korištenje, baza podataka, sistema ili bilo kog drugog servisa za pristupu informacijama,“ kaže Mario Hibert, asistent za komparativnu književnost i bibliotekarstvo.

Na seminar o studentskom trošku!

U fakultetskoj biblioteci kažu da studentskim novcem raspolaže uprava Fakulteta. „Sav novac je na raspolaganju njima iz vrha fakulteta, jedan dio ide za nabavku knjiga, drugi dio ide za potrošne materijale, opet vezano za studente,  naše obučavanje na tom polju, odlasci na seminare za bibliotekare, te za nabavku materijala koji služe za printanje, za pravljenje kataloških kartica, naljepnica... A nema drugih načina finansiranja, osim ovoga...“, kaže Jasna Šuvalija, bibliotekarka Odsjeka za psihologiju i romanistiku.

Svaki student Filozofskog fakulteta posudi, u prosjeku, tri knjige u toku jedne školske godine, što nije dovoljno ni za samo jednom predmet. Ove godine su Fakultetu, za usluge biblioteke i čitaonice platili preko stotinu hiljada KM.

Ekonomski fakultet: Dovoljno je samo malo ljubavi

Sva sreća pa u Sarajevu ima fakulteta kao što je Ekonomski. Svojim stručnim kadrom, te spremnošću uprave da investira u nove ideje, studente i studentice počastio je kvalitetnom uslugom.

Korištenje biblioteke za studente/ice je besplatno. Planira se digitalizacija. Fakultet za literaturu godišnje izdvaja oko 70 hiljada KM.

Online servis se plaća godišnje 20 KM ali zato odgovor na upit mailom stiže najkasnije za sat vremena.

„Prvi smo u svemu što se tiče aplikacije, mi to poboljšavamo, a za ono što mi tražimo, da nam ugrade, da se uradi, da se aplikacija proširi moramo dodatno i platiti,  to poslije mogu koristiti svi fakulteti, a mi obično prvi snosimo te troškove, tako da nas ostali fakulteti nerijetko kritikuju zbog toga“, kaže Mulija Delibašić, šefica Studentske službe Ekonomskog fakulteta.

Studentima i studenticama na raspolaganju je nekoliko sala sa 350 računara. Sva uvjerenja dobijaju besplatno.  Zadovoljno osoblje, zadovoljni studenti. Tihomir Veselinović, administrator Ekonomskog fakulteta kaže da ISSS sistem funkcioniše, te da njegova implementacija ne zahtijeva velika ulaganja.

„Imali smo par zahtjeva za promjenama, za poboljšanjima koje smo mi inicirali na nivou Univerziteta, te dorade smo plaćali, a one sada važe za cijeli Univerzitet. Sad smo radili na tome da student može da izabere završni rad putem tog sistema. Napisali smo projektni plan, predali ga firmi, oni su se s time složili, odobrili ga, taj prijedlog se usvojio i sad može da ga koristi bilo ko na Univerzitetu“, kaže gospodin Veselinović.

Na pitanje šta je tajna uspjeha biblioteke u kojoj radi, Biserka Sabljaković kaže: “Ja stalno unapređujem ove usluge, radim posao koji volim, moji saradnici su također zaljubljenici u svoj poziv, pratimo svjetska dešavanja u struci, nastojimo sve što pronađemo i što vidimo novo, i sami da primjenimo“.

Lejla na Fakultetu političkih nauka studira već dvije godine. Njena starija sestra je također studentica ovog fakulteta, na odsjeku za sociologiju. Njih dvije same finansiraju svoje školovanje, radeći različite honorarne poslove, budući da je u njihovoj porodici jedini stalni izvor prihoda  očeva minimalna penzija.

„Ne žalim izdvojiti novac za školarinu, ali me ljuti činjenica da nam se stalno nameću neke nove uplate, a usluge ostaju iste.... Ja sam nedavno trebala izvaditi dvije potvrde  o statusu redovnog studenta, jednu za zdravstveno osiguranje, a drugu za kućni Internet. Naravno, obje sam morala platiti po pet KM, jer su mi objasnili da je to za različite namjene, i još dok pošta uzme svoju proviziju...Nadam se samo da nam uskoro neće početi naplaćivati i ulaznicu na ovaj Fakultet“, kaže Lejla.