Prva epizoda serijala o novinarima koji su svjedočili pred Haškim sudom

foto: Jasmin Brutus

Premijera prve epizode dokumentarnog serijala o novinarima svjedocima pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu “Strijela u srcu”, autora Bore Kontića, održana je večeras u sarajevskom kinu Meeting Point.

Prikazivanje prve epizode dokumentarnog serijala, koji rasvjetljava ulogu novinara i medijskog materijala u procesuiranju ratnih zločina pred Haškim sudom, kao i razgovor o značaju korištenja dostupnih arhiva u današnjem novinarstvu i dokumentarnim formama, koji je uslijedio nakon filma, održani su povodom proslave trideset godina Mediacentra Sarajevo.

Serijal je rezultat petogodišnje inicijative Mediacentra da istraži i dokumentuje iskustva novinara tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji. U serijalu su korišteni arhivski snimci i transkripti sa suđenja iz baze Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, video-intervjui s novinarima koji su svjedočili pred Haškim sudom, te fotografije i medijski arhivski materijal iz BiH i svijeta.

Prema riječima autora serijala, direktora Mediacentra Sarajevo Bore Kontića, u sklopu projekta “Novinarstvo kao prvi nacrt historije”, prvobitno je bilo predviđeno da se naprave samo razgovori s novinarima-svjedocima i sakupe sva njihova svjedočenja pred Haškim tribunalom, a ideja za stvaranje dokumentarnog serijala nastala je slučajno.

Video intervjui su rađeni tokom skoro dvije godine u nekoliko gradova – od Londona i Sarajeva, preko Prištine, Beograda i Zagreba. Kada je pogledao sažetke intervjua, Kontić je uočio da su svi razgovori vizuelno urađeni u istom stilu kao da su snimljeni istog dana na istom mjestu.

“Pomislio sam kako bi bilo dobro, od tog materijala, napraviti dokumentarac. Barem sat vremena. Na kraju smo sačinili šest nastavaka po trideset minuta”, ispričao je Kontić.

Prva epizoda istražuje razloge zbog kojih su se novinari odazvali pozivu suda, dok drugi, treći, četvrti i peti nastavak prikazuju zločine počinjene u Vukovaru, Sarajevu, Srebrenici, Mostaru, Grabovici, Ahmićima i Bosanskoj krajini. Posljednja, šesta epizoda posvećena je profesiji – novinarima.

Kontić ističe da novinari i javnost u regiji nedovoljno poznaju koliko su strani reporteri doprinijeli da istina o ratovima na ovim prostorima dospije do svjetske javnosti. Priznaje da su čak i njemu, koji je, kako kaže, potpuno posvećen ovom poslu, promakle razmjere tog doprinosa.

“Novinarstvo je uzvišena profesija kad se nalazi u rukama talentovanih i posvećenih pojedinaca. To je, ukratko, poenta naše serije. Ja sam radeći na ovoj seriji poslao zahtjev Gradu Sarajevu da se jedna od ulica našeg grada nazove – Novinarska. To je, možda, najvažnija poruka. A odgovor – još čekam”, istakao je Kontić.

Serijal, prema riječima Dragana Golubovića, voditelja digitalnog arhiva štampe Infobiro, svjedoči o izobilju i kvaliteti prikupljenog i snimljenog materijala u sklopu projekta “Novinarstvo kao prvi nacrt historije”.

U okviru projekta objavljena je i knjiga “Prvi nacrt historije: novinari – svjedoci pred Haškim tribunalom”, kao i platforma “Mediji kao dokaz”, na kojoj se nalazi dio vrijednih dokumenata i raznovrsni multimedijalni sadržaji.

“Uloga novinara u procesuiranju ratnih zločina nije bila presudna, ali jeste značajna, kao i uloga bilo kojeg drugog svjedoka koji se pojavio u sudnici u Hagu. Medijski prilozi, članci, televizijski i radijski izvještaji korišteni su kao materijalni dokazi kako bi se poduprle osnove za presudu za počinjene ratne zločine”, rekao je Golubović.

Podsjetio je da je novinarka Florence Hartmann, koja je u Hagu svjedočila u predmetu Mrkšić i ostali, na pitanje Mediacentra o tome šta smatra najvećim postignućem Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, odgovorila da su to prikupljeni dokazi. Ti dokazi su, dodao je Golubović, danas dostupni putem sistema za pretragu arhiva Haškog suda online.

Arijana Saračević Helać, novinarka, urednica i autorica dokumentarnih filmova, ali i jedna od učesnica razgovora na panelu, kaže da je ovaj serijal važan jer dokumentarni film živi vječno. “Formati se mijenjaju, formati prevazilaze jedan drugi, ali važno je ovo što upravo radi Mediacentar – njegovati to, čuvati, pohranjivati, i svima nama omogućiti pristup”, kaže Saračević Helać.

Trideset godina poslije rata, tek se sada shvata, dodaje, kolika je vrijednost sačuvanog arhivskog materijala i koliko je važno graditi arhive, ne samo događaja nego i emocija.

“Arhiv nikada ne počinje kao arhiv – on počinje kao bilješka, kao traka u kameri, kao zabilježen pogled nekoga ko je upravo izgubio sve, kao krik s prve linije. Bez obzira na to na šta se odnosi, takav arhiv pokazuje koliko je važno preživjeti – bilo kao novinar, građanin, ljekar – znači sačuvati sve što se može”, dodala je.

Ističe da je arhivski materijal postao temelj za sve dokumentarne filmove kao svjedoke vremena.

“Svjedoci smo da se vijest izgubi za pola dana, da neke događaje zaboravimo već nakon nekoliko sati, a kada ih vratimo kroz arhiv, oni ostaju zauvijek”, naglasila je Saračević Helać.

U panelu su pored Golubovića i Saračević Helać učestvovali i Suada Kapić, jedna od osnivačica i članica FAMA Tima – FAMA metodologija i FAMA arhivska kolekcija, i Denis Džidić, izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže BiH, koja posjeduje bazu sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH. Govorili su o načinima uspostave arhiva, prikupljanju materijala, njihovoj važnosti i kako potaknuti upotrebu arhivske građe u novinarstvu i ostalim profesijama.

___