Lažne ili dekontekstualizirane fotografije rasprostranjene su na internetu a naročito društvenim mrežama. Na pitanje kako se boriti protiv širenja lažnih fotografija, naročito kod mladih koji veliki dio svog slobodnog vremena provode na društvenim mrežama, odgovor leži u razvijanju kritičkog mišljenja i sumnje u tačnost određenog vizuelnog sadržaja.

 

“Vizuelna pismenost predstavlja sposobnost analize i kritičkog posmatranja vizuelnog sadržaja, odnosno fotografija ili videosnimaka koji su objavljeni u sklopu medijskih sadržaja ili samostalno, bilo na društvenim mrežama ili drugim izvorima”, kaže Emir Zulejhić, urednik fact-checking platforme Raskrinkavanje.ba.

 

 

Zulejhić je bio predavač na jučerašnjoj radionici o medijskoj pismenosti u Srednjoj strukovnoj školi Tomislavgrad gdje je učenicima te škole ukazao upravo i na problem lažnih ili dekontekstualiziranih fotografija. Kako je rekao, takve fotografije preplavile su internet nakon ruske invazije na Ukrajinu. 

 

“Prije nekoliko dana je bio izuzetno viralan snimak jedne djevojčice koja je stala ispred vojnika i govorila mu da ide iz njene zemlje, da je ne napada. Dosta korisnika je taj video dijelio kao aktuelan iz Ukrajine, međutim, na prvi pogled je bilo jasno da je ljeto na snimku, da je djevojčica u majici kratkih rukava i da nema snijega, niti kiše, odnosno dokaza koji bi nam rekli da je snimak iz februara u Ukrajini”, rekao je Zulejhić.

 

 

Potrebno je imati kritičko mišljenje da bismo posumnjali da nešto nije tačno, govori Zulejhić, a nakon toga je važno obratiti pažnju na okruženje, na popularnost određenog sadržaja i objave tog sadržaja u drugim medijima a onda pomoću jednostavnih alata provjeriti njegovu istinitost. 

 

“Sami alati nisu dovoljni ni za medijsku ni za vizuelnu pismenost iz razloga što dolazi kao drugi korak, odnosno nakon poznavanja potencijalne sumnje za tačnost”, kaže Zulejhić. Problem je što čitaoci smatraju da je fotografija ili videosnimak tačan kada vide da je dio medijskog sadržaja, govori on.

 

 

Učenici Srednje strukovne škole Tomislavgrad, Blaž Perić i Petra Šola, kažu da su sami sebi ograničili vrijeme koje provode na internetu, a da je Instagram društvena mreža na kojoj provode najviše vremena.

 

Perić govori da se na internetu susreće sa lažnim fotografijama i da takav sadržaj nekada može prepoznati, a nekada ne. Naveo je primjer vijesti sa fotografijom srušenih Hajdučkih vrata za koju je povjerovao da je istinita, kao i učenica Šola. Ta fotografija je bila fotošopirana kako bi se ukazalo na neodgovorno ponašanje planinara i kao upozorenje na opasnost za taj spomenik prirode. 

 

Pedagogica Srednje strukovne škole Lucija Musić kaže kako u ovoj školi neki predmeti imaju dodirne tačke sa vizuelnom pismenosti, ali da se ne izučava konkretno, odnosno djeca na časovima do sada nisu analizirala određenu fotografiju. Naglašava kako je takva tema jako važna.

 

“Ova tema se proteže kroz čitavo školovanje i srednjoškolski uzrast je naklonjen tome. Htio to ili ne, ovaj uzrast je naklonjen digitalizaciji, medijima, i bilo bi dobro da se više izučava”, govori. 

 

 

Učenici ove škole se slažu u tome da je radionica o medijskoj pismenosti bila jako korisna za njih zbog novih načina prepoznavanja dezinformacija, tačnosti vijesti ali i fotografija, odnosno snimaka, a i prilike da se upoznaju sa alatima za prepoznavanje tačnosti fotografija i videa. Učenici su juče učili i kako se odnositi prema vijestima, šta su mediji, šta je cenzura, a šta teorija zavjere.

 

Ova radionica je šesta po redu otkako je počeo projekat „Jačanje medijske pismenosti mladih u BiH“, koji finansira Evropska unija a provodi Mediacentar Sarajevo i Boram. Prije radionice u Tomislavgradu, pod motom „Nije sve što piše istina“ održane su u Sarajevu, Zenici, Banjaluci, Orašju i Goraždu. Njima se nastoje animirati mladi i jačati njihova medijska pismenost. Planirano je da se održi ukupno deset ovakvih radionica širom Bosne i Hercegovine.