Nezakonitom eksploatacijom kamenoloma, sječom drveta i umjetnim pretvaranjem šumskog područja u građevinsko zemljište slavonske šume se nekažnjeno uništavaju. Vlasti, uključujući i hrvatsku vladu, to ne sprječavaju nego dozvoljavaju, pa čak i potiču. Ovo je do sada najtemeljitija priča o toj temi, s dokumentiranim rezultatima novinarskog istraživanja.

Studeni/Novembar 2006.

Hrvatska ima dva milijuna hektara šuma i 400.000 hektara šumskih zemljišta, što je 43,5% njene ukupne površine. Vlasnik gotovo 90% šuma je država, a Hrvatske šume gospodare šumskim područjima. Zakon o šumama omogućio je upravama šuma prenamjenu šumskog u građevinsko zemljište, pa je otvorena mogućnost manipulacije prostornim planovima na zahtjev lokalnih zajednica i samouprave. Tako se ide prema smanjenju šumskog područja prenamjenom u građevinska područja i tzv. poduzetničke zone, računajući i nove kamenolome.

Prije otvaranja kamenoloma, potrebno je očistiti prostor i ukloniti drvnu masu. Ako je predviđena veličina kamenoloma 5 hektara, nestaje najmanje još polovica od predviđene površine, jer se uz kamenolom otvara i prilazna cestu, proširuje šumski put na širinu ceste prilagođene veličini kamiona. Izgradnjom autoceste Zagreb – Split nestalo je oko 16.000 hektara šume. Posječena šumska masa namijenjena je tržištu, od prodaje neobrađenih trupaca pilanama, do individualne prodaje ogrjevnog drveta. Da posao trgovine drvetom dobro ide govori podatak da su Hrvatske šume ostvarile su tijekom 2005.godine ukupan prihod od 1,92 milijarde kuna.

U javnosti vlada mišljenje da direkcija Hrvatskih šuma nema pojma što se uistinu događa «na terenu». To govori i Izvješće Državnog ureda za reviziju iz 2003. godine: « Iako je Direkcija uputama propisala evidentiranje pojedinih poslovnih događaja u upravama šuma, u određenim su područjima uočeni propusti sustava unutarnjih kontrola. ….Uočeni su i neujednačeni postupci kod vođenja propisanih evidencija o postupcima javne nabave…zatim kod izvještavanja gradova i općina o visini obračunanog doprinosa za šume.»

U istom se Izvješću navodi da su utvrđene nepravilnosti i propusti u prodaji drvne mase, najamnina i zakupnina, promjene cijena, i druge financijske greške, te ne postojanje zapisnika o radovima unutar šuma. Veliki problem koji su stvorile pojedine šumarije, a u Slavoniji našička uprava šuma, jesu kamenolomi.

Jedan od savjetnika načelnika Uprave za rudarstvo pri Ministarstvu gospodarstva objasnio je da je do 2002. godine unutar ministarstva radilo povjerenstvo koje je utvrđivalo godišnje rezerve kamene sirovine na području kojim gospodare Hrvatske šume, te pod određenim uvjetima odobravalo određenoj šumariji iskop kamena za vlastite potrebe. Zakonom o šumama taj je postupak ukinut. Isto je potvrdio Željko Prce, državni rudarski inspektor. Hrvatske su šume tako moraju podnositi zahtjeve za dodjele koncesija županijskim uredima državnih uprava, jer je njihova prednost «eksploatiranja za vlastite potrebe» zakonski ukinuta. No, nebrigom zakonodavca nisu ukinute ni revizirane stare šumarske dozvole za iskapanje kamena, pa uprave šuma to koriste. Takav je slučaj i našičkoj upravi šuma, koja koristi tri kamenoloma na Krndiji i Papuku na temelju rješenja još iz 1995. godine.

Cijena tehničko-građevinskog kamena iz kamenoloma pojedinih šumarija u Našicama, Voćinu, i drugdje, ovisi o cijeni prijevoza, koju, opet, određuju privatni autoprijevoznici. Šumari s njima sklapaju pogodbe i kompenzacije, a u najboljem slučaju ugovore o usluzi prijevoza. Kamen se iz šumarskih nezakonitih 13 kamenoloma izvaža bez mjerenja i vaganja, a dopuna je masi od 6 milijuna tona potrebnih za Koridor 5C.

Selo Gazije: okamenjena budućnost

Priča o slavonskim kamenolomima složila je neobičan mozaik slike stvarnosti u brdskoj Slavoniji. No to je samo jedan mali dio stvarnosti u kojem živi stanovništvo tri-četiri istočno hrvatske županije. Laički gledajući brojke, kubike, hektare i novčane iznose koji su u zadnjih 5-6 godina izvučeni iz ovog kraja, ostaje otvoreno pitanje kamo je zarađeni novci nestao.

Slično pitanje postavili su i mještani sela Gazija, kojima se iznad glava širi kamenolom, a oko sela šeće Ivan Ergović, direktor NEXE grupe-Našicecementa.

Gazije je selo u općini Feričanci, na Krndiji, udaljeno je osamdeset kilometara na jugozapad od Osijeka, poslovno-administrativnog središta Osječko-baranjske županije. Općina Feričanci ima status područja posebne državne skrbi. U Gazijama je do 1991.godine živjelo oko 250 ljudi od čega je 2/3 bilo srpske nacionalnosti. Do tih je godina selo imalo školu, trgovinu i veliki društveni dom, koji je obnovljen 1981. za održavanje proslave Dana ustanka (u drugom svjetskom ratu). Tijekom Domovinskog rata selo je nije srušeno, ali se dio stanovništva odselio. Sada, bez trgovine, škole i autobusne veze sa drugim naseljima u općini, ovdje živi 70-tak ljudi, većinom Srba koji nisu od 1991. napuštali svoje domove.

Posljednji asfaltni put završava 3-4 kilometra prije Gazija u selu Valenovcu. Na početku sela je pravoslavna crkva Svete Trojice, sagrađene 1750.godine, nezaštićeni kulturno sakralni objekt, ali još uvijek u redovnoj funkciji služenja mise za 33 pravoslavna vjernika u selu. U njenom dvorištu su 2 lipe starosti više od 300 godina. Selo Gazije jedno je od «onih» sela koja su administrativno preseljavana iz jedne u drugu županiji, poradi interesa predizbornih političkih aktivnosti, tijekom 2001. godine.

Hrvatske šume, uprava šuma Našice, gospodari Gazijanskim šumama. U ljeto 1995.godine, tadašnja nadležna Požeška županija odobrila je našičkoj upravi šuma iskapanje kamena (kamenolom bez proizvodnog pogona), na orijentiru (koti) Jovac, za vlastite potrebe. Deset godina kasnije našički su šumari, na račun starog i nevažećeg rješenja otvorili veliki divlji kamenolom Jovac. Već nakon nekoliko mjeseci seoski makadam kroz Gazije postao je transportni koridor dvadesetonskih kamiona.

Po svjedočenju mještana, kamioni su vozili i po 20 puta dnevno, u oba smjera. Oblaci prašine, nesnosna buka kamiona i opasnost za kretanje po selu unijela je nelagodu u stanovništvo Gazija. Od seoskog makadama nastale su kaljuže i rupe. Stanovnici se nisu žalili općinskoj vlasti, jer je načelnik sela poslovođa kamenoloma Jovac i radnik šumarije. Vibracije teških kamiona oštetile su i crkvu Svete Trojice. Pravoslavni svećenik Jovan Čaulić, pokazao je po dva centimetra svježe pukotine po cijeloj dužini unutrašnjih i vanjskih zidova crkve, a i potužio se da nitko ne mari na njegova upozorenja o nastaloj šteti, pa ni načelnik općine Feričanci, Ivica Tomić koji kaže da crkva «stoljećima nije popravljana pa puca od starosti».

Kamenolom Jovac bit će najveći!

Šumar Antun Rap, rukovoditelj proizvodnog odjela uprave šuma Našice vrlo jasno je odgovarao na pitanja o šumarskim kamenolomima na Krndiji i Papuku. Tvrdnju o njihovoj nezakonitosti opovrgao je objašnjenjem da uprava šuma Našice rješenja za rudarenje kamena ima, da se za to brine «posebna osoba» u ministarstvu gospodarstva, da našički šumari imaju 4 kamenoloma, između ostalih i Jovac iznad sela Gazije. «Kamenolom Jovac planiramo organizirati kao najveći od ovih četiri, nedavno ga je pregledala i rudarska inspektorica Katana iz osječkog ureda Državne inspekcije! Nama treba godišnje 50.000 kubika kamena za održavanje vlastitih šumskih putova, a to se mora iskapati iz najbližih kamenoloma. Općinama plaćamo godišnje «ekološku rentu», a ona je za 2005.godinu godine iznosila 2, 58 milijuna kuna na 15 općina, što u prosjeku iznosi 172.000 po općini», zaključio je Rap.

Podaci zavoda za prostorno planiranje Osječko-baranjske županije kažu da kamenolom Jovac ima rezerve kamena u iznosu 156.400 kubičnih metara (oko 230.000 tona). Taj su podatak opovrgnuli autoprijevoznici prevoženjem prosječno dvadeset kamiona po dvadeset tona ili 600 kubika kamena dnevno iz kamenoloma. Uz takav tempo do kraja godine kamenolom Jovac bit će iscrpljen, pa će ga morati proširivati. Prosječna cijena građevinsko tehničkog kamena na tržištu se kreće oko 100 kuna po kubičnom metru. Našički šumari iz kamenoloma Jovac mogli su već «okrenuti» oko 8 milijuna kuna zarade, jer ne plaćaju koncesiju niti državne pristojbe, a sanacija im ne pada na pamet. To je iznos 7 puta veći od proračuna općine Feričanci. Država je na samo ovom ilegalnom kamenolomu oštećena za otprilike 900.000 kuna pristojbe, odnosno 1,23 % od prometa, koliko iznosi naknada u području posebne državne skrbi.

O kamenolomu Jovac i rudarskim planovima našičke uprave šuma zna i Blaženko Rendulić, voditelj Državne uprave-ureda za gospodarstvo-ispostava Našice. «Znam za postojanje 5 kamenoloma na području Osječko baranjske županije, od kojih 4 eksploatiraju Hrvatske šume, a jedan privatno poduzeće Scating iz Našica. Samo poduzeće Scating-kamenolom Gradac zadovoljava zakonske propise i zakonsku proceduru za dodjelu koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina, provedenu kroz ovaj ured. Za rad 4 otvorena kamenoloma Hrvatskih šuma kaže da ne postoji pravovaljana dokumentacija od strane Našičke ispostave državne uprave. «No, tu je rudarska inspekcija, pa neka ih kontrolira», rekao je na kraju Rendulić.

Naš čovjek koji ne voli birokraciju

«Imamo mi drugih problema. Mala smo općina sa proračunom od približno 1,5 milijuna kuna godišnje, a to nije dostatno za kapitalna ulaganja kao što je izgradnja kanalizacije», počeo je priču Ivan Tomić, načelnik općine Feričanci, U svako selo se ulaže, a u Gazijama je općina sa 80.000 kuna obnovila seosko groblje, a dogovaraju se razvojni projekti.

«NEXE Grupa zainteresirana je ovdje proširiti svoju djelatnost. Direktor NEXE grupe, Ivan Ergović naš je čovjek iz Feričanaca, biznismen, vlasnik građevinskih kompanija u BiH, čovjek koji ne voli birokraciju. Pomoći će nam oko novog mjerenja katastarske općine Gazije i utvrđivanje vlasništva», pohvalio se načelnik Tomić, pokazujući kartu s prostornim planom općine, pa nastavio: «Općina mu je nedavno prodala i Kuriju Mihalović (spomenik kulture, op.a.), pa je Ergović preuređuje u elitni ugostiteljski objekt. Predsjednik Mesić posjetio je nedavno FeraVino (članica NEXE grupe), i podržao razvojne ideje. Kamenolom Jovac još ne donosi neku zaradu, ali kasnije će i toga biti», kaže načelnik Tomić, ne shvaćajući da mu je našička uprava šuma do sada izvukla kamena u vrijednosti najmanje 5-6 godišnjih općinskih proračuna.

Hoće nam «zakonski» oteti zemlju

Dušan P. iz Gazija ispričao je da selo štete zbog kamenoloma, ne dobiva ništa od navodne šumarske rente, niti stanovništvo ima nekakve koristi. U katastru su seljani provjeravali vlasništvo nad zemljom, šumama i nekretninama u Gazijama, jer dio zemljišta još uvijek pripada pravoslavnoj crkvi. « Ergović nam hoće uzeti zemlju, širiti svoje plantaže vinograda na štetu naših. Našički šumari traže naše šume, tvrdeći da pripadaju njima, jer trebaju širiti kamenolom. Tražili smo od općine Feričanci korištenje društvenog doma da se ljudi mogu negdje sastajati, čitati, gledati televiziju. Htjeli smo ga urediti za planinarski dom ili gostionu-odmaralište sa domaćom kuhinjom, pa da seljani zarade nešto od gostiju,» žalio se Dušan.

No načelnik općine Feričanci odlučio je dom dati lovačkom društvu, jer lovni turizam je profitabilan. Svakako da će mu i u razvoju lovnog turizma pomoći «svi njegovi ljudi» iz budućeg elitnog konačišta bivše Kurije Mihalović, sada Ergović.

NEXE grupa ide dalje…

Problem kamenoloma u brdskoj Slavoniji, odnosno na Papuku i Krndiji proširio se i izvan granica Hrvatske. Kada je u pitanju brza zarada a uz to i lakši pristup europskim bogatim fondovima, motivacija građevinarsko-političkog lobija je bezgranična. Tako se dogodilo da je u traganju za što jeftinijim kamenim sirovinama i poslovanju bez straha od zakonskih propisa, hrvatska građevinska korporacija NEXE grupa-našice cement sa svojom Divizijom za beton i cement zauzela dio Fruške Gore u Srbiji. Za razliku od Hrvatske, koja ima mnogo propisa o rudarstvu, zaštiti okoliša, očuvanju šuma, u Srbiji ne postoji zakonska regulativa za rudarenje i eksploatiranje kamenoloma, a time ni ovakvi postupci nisu ilegalni.

Bez obzira na to, Našicecement po rješenju Trgovačkog suda iz Užica nije kupio i pravo koncesije, odnosno pravo na eksploataciju mineralnih sirovina.

U beogradskom dnevnom listu Danas objavljeno je: «Od privatizacije Jelen Dola a.d. i ulaska u Nexe grupu, kapacitet proizvodnje kamenih agregata povećan je 2 puta, tako da iznosi 500 t/h, što znači da je i godišnji kapacitet udvostručen (maksimalni kapacitet iznosi oko 2.000.000 t agregata). Kod proizvodnje vapna, kapacitet je povećan za 50% i iznosi oko 220 t vapna dnevno. Tijekom 2004/2005. godine rekonstruiran je kamenolom Grabovik, s kojeg će se dobijati 800.000 t kamena godišnje. Montirano je drobilično postrojenje na kamenolomu Suvi do kapaciteta 250 t kamena na sat, postavlja se plinovod i vrši lokalni razvod.»

NAPOMENA: Rad na istraživačkoj priči „Hrvatske šume – žrtva i suučesnik u nezakonitoj eksploataciji“ slobodne novinarke Ljiljanke Mitoš-Svoboda financijski je pomogla Mreža istraživačkih novinara za istočnu i jugoistočnu Europu SCOOP, sa sjedištem u Danskoj.