U okviru istraživanja Mediacentra, u tekstu “Predstavljanje žena u bosanskohercegovačkim dnevnim novinama:rodna i etnička podvojenost društva”, Danijela Majstorović i Vladimir Turjačanin zaključuju da se marginalizacija žena i rodni stereotipi u medijima mogu tumačiti i podvojenošću bh. društva, u kojem glavnu ulogu u javnom životu imaju etnički „osviješćeni“ muškarci. Ovo je jedan od naučno-istraživačkih radova iz zbornika „Stereotipizacija: Predstavljanje žena u štampanim medijima u jugoistočnoj Evropi“ (Mediacentar Sarajevo, 2007.) koje sedmično objavljujemo na Media.ba.

Mediacentar Sarajevo je u okviru projekta Rodni stereotipi u medijima: reprezentacija žena u štampanim medijima u Jugoistočnoj Europi, proveo opsežno istraživanje fokusirajući se na načine medijskog portretiranja žena, reprezentacione prakse, rodnu stereotipizaciju, strategije i metode diskriminacije u medijima.
Mediacentar Sarajevo je objavio zbornik naučno-istraživačkih radova „Stereotipizacija: Predstavljanje žena u štampanim medijima u Jugoistočnoj Evropi“ (ur. Nirman Moranjak Bamburać, Tarik Jusić, Adla Isanović), koji je nastao kao rezultat regionalnog istraživanja reprezentacionih praksi, medijskog portretiranja žena i roda u medijima.
Pored analize sadržaja i komparativne analize uzoraka iz dnevnih novina u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji koje je uradio Mediacentar Sarajevo, zbornik sadrži i istraživačke radove autora i autorica iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makedonije i Srbije. Danijela Majstorović i Vladimir Turjačanin u tekstu  “Predstavljanje žena u bosanskohercegovačkim dnevnim novinama: rodna i etnička podvojenost društva,” analiziraju rodne stereotipe i marginalizaciju žena u etnički podvojenom društvu, u Bosni i Hercegovini. Tokom dvije sedmice autorica i autor su analizirali sadržaj dva reprezentativna glasila. U uvodu u tekst navode:“Rezultati analize sadržaja pokazali su da je pojavljivanje žena u odnosu na muškarce minorno u rubrikama koje tretiraju političke, etničke, ekonomske i društvene teme, dok se ono izjednačuje jedino na stranicama posvećenim zabavi i na posljednjoj stranici novina. U vezi sa ulogama i subjekatskim pozicijama koje žene zauzimaju kada se nađu u sadržaju tih glasila, pomoću kritičke analize diskursa, identifikovali smo argumentativne strategije disimulacije i paternalizma, te uvidjeli nejednakost kod predstavljanja stranih i domaćih žena. Pored ustaljenih narativa o ženi kao majci, žrtvi ili manekenki, naišli smo i na pojavu tzv. hibridnih narativa, naročito kada je ženu trebalo "svrstati" u neke od ovih tradicionalnih kalupa, koji su se pokazali nedovoljnim. Ovo istraživanje pokazuje da se, pored tradicionalne patrijarhalnosti i konzervativnosti, marginalizacija žena i rodni stereotipi mogu tumačiti i podvojenošću bosanskohercegovačkog društva, u kojem glavnu ulogu u javnom životu imaju etnički 'osviješćeni' muškarci.“Cijeli tekst možete preuzeti u PDF formatu ovdje:Danijela MAJSTOROVIĆ & Vladimir TURJAČANIN, “Predstavljanje žena u bosanskohercegoviačkim dnevnim novinama: rodna i etnička podvojenost društva”Objavljeno u: Nirman Moranjak BAMBURAĆ, Tarik JUSIĆ, Adla ISANOVIĆ (ur.). STEREOTIPIZACIJA: PREDSTAVLJANJE ŽENA U ŠTAMPANIM MEDIJIMA U JUGOISTOČNOJ EVROPI. Mediacentar Sarajevo, 2007. Str 85-113.
Također, objavljena je i dostupna i engleska verzija teksta:
Danijela MAJSTOROVIĆ & Vladimir TURJAČANIN, “The Representation of Women in Bosnian-Herzegovinian Dailies: Gender and Ethnic Separations in Society“ In: Nirman Moranjak BAMBURAĆ, Tarik JUSIĆ, Adla ISANOVIĆ (eds.). STEREOTYPING: REPRESENTATION OF WOMEN IN PRINT MEDIA IN SOUTH EAST EUROPE. Mediacentar Sarajevo, 2006. pp 81-110
..........................................................................................................................
O autorici / autoru:
Danijela MAJSTOROVIĆ je 2000. godine završila studije engleskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, a 2003. magistrirala medijske studije i dokumentarnu produkciju na Ohio University u SAD-u. U maju 2006. godine završila je pisanje doktorske disertacije na temu "Analiza diskursa Kancelarije visokog predstavnika (OHR-a) u Bosni i Hercegovini-engleski tekst i lokalni kontekst", koju uskoro brani. Bavi se istraživanjem masovnoga komuniciranja, kulturološkim i ženskim studijima, kritičkom analizom diskursa i socijalnim dokumentarnim filmom. Radi na Filozofskom fakultetu u Banjaluci na Odsjeku za engleski jezik i književnost kao viša asistentkinja i predaje na Fakultetu za Poslovni inženjering i menadžment u Banjaluci. Objavila je brojne članke u naučnim časopisima i autorica je dva dokumentarca o položaju žena u Bosni i Hercegovini.
Dr. Vladimir TURJAČANIN 1997. godine završio je studije psihologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je, 2004. godine, na Katedri za Socijalnu psihologiju i magistrirao sa radom Nacionalni stavovi mladih bošnjačke i srpske nacionalnosti u Bosni i Hercegovini. Godine 2005. doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Banjaluci na temu Socijalno-psihološki i demografski korelati etničkih odnosa mladih nakon rata. Bavi se istraživanjem iz oblasti socijalne psihologije, a posebno psihologijom etničkih odnosa na Balkanu. Radi kao docent na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Banjaluci gdje predaje Socijalnu psihologiju II i Statistiku u psihologiji. Objavio je niz članaka u domaćim i međunarodnim naučnim časopisima, kao i niz udžbenika i monografija.
O projektu:Projekat “Rodni stereotipi u medijima: reprezentacija žena u štampanim medijima u Jugoistočnoj Europi” predstavlja zajednički poduhvat Mreže za profesionalizaciju medija u jugoistočnoj Europi (SEENPM) i Balkanske mreže za ljudska prava (BHRN), koji su finansirali SEENPM, Fond otvoreno društvo BiH (FODBIH) i Ministarstvo inostranih poslova Danske – Program za susjede (NAB).Partneri na projektu su Albanski Institut za medije (Tirana, Albanija), Centar za razvoj medija (Sofija, Bugarska), Makedonski Institut za medije (Skopje, Makedonija), Mediacentar Beograd; (Beograd, Srbija), B.a.b.e- Budi aktivna, Budi emancipirana. Grupa za ženska ljudska prava (Zagreb, Hrvatska).