Pozitivne priče mogu biti tas na vagi kod onih koji vagaju da li otići ili ostati.

Mediji u BiH vrlo često izvještavaju o masovnom odlasku mladih iz naše zemlje i u odnosu na takvu medijsku sliku znatno je manji broj pozitivnih priča o uspješnim mladim ljudima koji svoje inovacije i biznise nastoje razviti u svojoj zemlji. Više takvih pozitivnih priča u medijima bi djelimično moglo uticati na promjene odluka mladih o odlasku iz BiH ili ih barem navesti na razmišljanje o tome da pokušaju započeti vlastiti biznis u svojoj zemlji prije nego je napuste, smatraju predstavnici medija, mladi preduzetnici i aktivisti.

Jedna od pozitivnih priča o kojoj su mediji pisali je i priča o Elvisu Omeragiću koji se nakon tri godine provedene radeći u Njemačkoj odlučio vratiti u svoj rodni Novi Travnik i pokrenuti vlastiti biznis. Omeragić kaže da je u Njemačkoj imao idealne uslove za rad, ali da se ipak odlučio vratiti u BiH i uz pomoć lokalne zajednice i nevladinog sektora u maju prošle godine pokrenuo je Preduzeće za usluge zavarivanja “Varex” i trenutno ima devet zaposlenih.

Iako kaže da je medijsko izvještavanje dosta pomoglo da se za njegovu firmu čuje u cijeloj BiH, Omeragić ističe da je ipak potrebna veća podrška države jer bez toga je “sve samo priča, sve je samo tekst, sve je samo video”. Kada bi postojala bolja povezanost i podrška između građana, medija i države, vjeruje da mladi ne bi razmišljali o napuštanju BiH.

“Pozitivne priče mladih u medijima itekako mogu doprinijeti da se promijeni koliko-toliko svijest mladih koji žele da napuste ovu državu, jer ja sam siguran da njih bar 80 posto nikad ne bi voljelo da napusti ovu državu, jer svako voli tamo gdje je rođen, tu mu je najljepše, tu se najljepše osjeća”, kaže Omeragić.

Medijski bum zvani “antibakterijska daska za toalet”

O ideji inovatorice Nađe Zubčević izvještavali su brojni bh. mediji. Ideja za inovaciju antibakterijske daske za toalet nastala je “na kafi” tokom razgovora o prljavim javnim toaletima, koje je Zubčević vodila sa svojim prijateljima. Nakon istraživanja o pokretanju ove inovacije, Zubčević je sa svojim prijateljima prvi put ideju javno predstavila 2016. godine na turniru društvenih inovacija Fondacije Mozaik gdje su osvojili prvo mjesto od 150 grupa koje su se tada takmičile iz cijele BiH. Zubčević kaže da je o njenom uspjehu prvi pisao Dnevni avaz, nakon čega su interes pokazali i drugi mediji: ALFA TV, TVSA, BHRT, Federalna televizija, Al Jazeera, N1, Klix, Oslobođenje, Radio Sarajevo, Interview.ba.

“Primijetila sam da je najveći bum bio kada se to objavilo na Klix portalu, jer od tog momenta kako je objavo Klix, svi mogući mediji su dalje prenijeli i vidjela sam da su isti tekst sa Klix-a prenijeli inostrani portali”, kaže Zubčević i dodaje da su o njenoj inovaciji pisali mediji u Japanu, Rusiji i Turskoj nakon čega su joj se javljali strani distributeri koje je zanimalo gdje se može kupiti takva toalet daska, ne znajući da se na njenu proizvodnju još uvijek čeka.

Uprkos nagradama koje je do sada osvojila i velikoj medijskoj podršci, Zubčević je do sada uspjela dobiti dva prototipa daske i koncenzualni patent čime je svoju inovaciju zaštitila u sljedećih 10 godina. Plan joj je uraditi i potpuno ispitivanje, nakon čega bi njena inovacija dobila zaštitu na 20 godina. Zubčević kaže da je zahvaljujući medijima inovaciju predstavila na brojnim edukativnim konferencijama za mlade koje su joj pomogle da dobije finansijsku pomoć za razvijanje inovacije. Od posljednje finansijske podrške od 15 hiljada KM, Zubčević će novac uložiti za potrebnu mikrobiološku analizu koja košta 7 hiljada dolara.

Zubčević kaže da do tada proizvođači ne žele rizikovati i upuštati se s njom u dalji biznis i vjeruje da će nakon izrade tri kalupa početi proizvodnja antibakterijske daske. Za ta tri kalupa je potrebno 150 hiljada KM, a njen plan je pokrenuti i crowdfunding kampanju kako bi u tome uspjela.

I neuspjeh je uspjeh

Motivacijsku platformu FuckUp Nights pokrenulo je troje mladih ljudi koji su drugim mladim ljudima željeli dati drugačiji pogled na neuspjeh. Inspirativni govornici tokom događaja pričaju o svojim neuspjesima, prenose lekcije potrebne za razvijanje ideja i pokretanje biznisa.

Mlada osoba koja je imala priliku da napusti BiH, ali je ipak odlučila ostati u svojoj zemlji i jedan od organizatora FuckUp Nights-a, Senad Alibegović, kaže da su mediji generalno pružali ogromnu podršku za dosadašnjih pet događaja koji su organizovani od 2018. godine. U početku su to samo bili Radio Sarajevo i portal Diskriminacija.ba koji je ukazao na to da je taj događaj prilagođen i osobama s invaliditetom i da organizatori angažuju tumače znakovnog jezika. Alibegović kaže da su tek nakon trećeg događaja i određene uspješnosti projekta, počeli izvještavati i ostali mediji: FACE TV, Federalna televizija, BHRT.

“Nažalost, živimo u takvom društvu gdje su crne hronike i sve te negativne vijesti uvijek u prime time-u, najviše se čitaju i najviše se šeruju, ali svejedno mislim da je jako važno pričati pozitivne priče i na taj način pokušati barem motivisati mlade ljude da ne odlaze iz BiH”, kaže Alibegović.

FuckUp Nights je postao veoma uspješan događaj koji je u posljednjim izdanjima okupljao više od 400 mladih ljudi.

Alibegović je u razgovoru za Media.ba poručio mladima da se ne boje neuspjeha i da se ne boje probati, pa čak i ako ne uspiju, postoji puno lekcija koje se mogu naučiti kako bi na kraju bili jači, a njihove ideje uspješnije.

Mladi kao marginalizovana grupa

Istraživanja Instituta za razvoj mladih KULT pokazuju da mladi ne napuštaju BiH samo zbog nedostatka posla, nego zbog toga što ne vide viziju i bolju budućnost ove zemlje i zato se, kako kaže direktor te nevladine organizacije, Jasmin Bešić, mladi ljudi u BiH mogu svrstati u jednu od marginalizovanih grupa.

Oni mladi koji se ipak odluče baviti biznisima očekuje mnogo izazova kako bi na kraju uspjeli i zato većina nije spremna zakoračiti u “svijet biznisa”, a razlog za to je “što svaki dan prate medije koji vrlo negativno izvještavaju o stanju u privredi, da su poreske stope jako visoke i da nema nekih olakšica, da poreske uprave i inspektori stalno zatvaraju firme”, kaže Bešić.

Istraživanja KULT-a također govore da mladi žele raditi u privatnim biznisima ukoliko im se pruži određena podrška koja ne mora samo biti finansijska. Kao jedan od pokazatelja da mladi  žele pokretati vlastite biznise govore i podaci o velikom interesu mladih koji im se svakodnevno javljaju sa upitima o pokretanju biznisa. KULT je u posljednje tri godine okupio oko 180 mladih ljudi širom BiH i podržao 40 biznisa u osam lokalnih zajednica, kao i četiri pojedinačna biznisa. 

“Mi vjerujemo da je veliki uticaj na to ostavljaju mediji koji izvještavaju o pozitivnim pričama mladih koji pokreću biznise. Nažalost, ono što se ne događa jeste da mediji sami istražuju takve stvari nego mi ih uvijek moramo pozvati, animirati, pa ponekad i finansijski podržati da bi oni ispričali u javnosti šta to mladi ljudi rade”, kaže Bešić.

Prema KULT-ovoj analizi medija, prošle godine je bilo oko 70 medijskih izvještaja o biznisima mladih o čemu su najviše pisali lokalni portali, kao i portali Akta.ba, Business magazine, Biznis.ba, Federalna novinska agencija, Radio Slobodna Evropa i TV Liberty.

“Kad bismo imali više pozitivnih priča u medijima o uspješnim biznisima mladih ljudi, vjerujem da bi se mnogo više mladih ljudi opredijelilo da pokrenu svoj biznis. Jer u nekim manjim sredinama, tu je zaista svejedno da li mlada osoba napušta svoj grad ili napušta BiH, ta mala sredina gubi tog stručnjaka”, ističe Bešić.

 “Odliv mozgova”

Kako bi podstakli mlade da svojim aktivizmom i angažmanom mogu biti dio procesa promjene bh. društva, Oslobođenje je prošle godine u okviru projekta “Uspjeh je moja priča” predstavilo oko 30 uspješnih priča o mladim ljudima iz cijele BiH.

“Imali smo dobar feedback od naše publike koja nam se javljala i interesovala se, pogotovo za priče koje su obuhvatale mlade ljude koji su se bavili nekim biznisom. Tražili su da vide gdje se to može nabaviti, gdje se može kupiti”, kaže novinarka Oslobođenja, Alema Pendek.

Pendek smatra da je veoma važno objavljivati pozitivne priče o mladima jer takve priče mogu biti “tas na vagi kod onih mladih koji vagaju da li otići ili ostati, da se ipak odluče da ostanu u BiH jer se zaista može uspjeti”.

Novinarka BHRT-a, Inda Mulaahmetović, kaže da je u sklopu Omladinskog programa pratila rad mladih u preduzetništvu i sa svojim kolegama u radijskim emisijama BH Radija 1, “Infopol” i “Like and share”, često razgovarala sa mladima o njihovim biznisima kako bi pokazali da je uspjeh u BiH moguć.

Mulaahmetović smatra da je veoma važno približiti se mladima kroz različite medijske platforme koje će ih informisati o mogućnostima koje im se nude.

“Primijetili smo da je do mladih ljudi teško doći putem radija pa smo otprilike prije godinu dana krenuli i jedan, hajmo reći, veliki projekat, gdje smo odlučili da mladima pristupimo putem društvenih mreža, te smo počeli praviti kratke videe, bavili smo se mobilnim novinarstvom, u kojima smo pravili reportaže o mladim poduzetnicima kako bi i drugi mladi ljudi to mogli vidjeti u nekom kratkom formatu koji im ne uzima mnogo vremena”, kaže Mulaahmetović.

Ona vjeruje da pozitivne priče o mladima zaslužuju veći medijski prostor u okviru “standardnih” emisija poput jutarnjih ili popodnevnih programa na televiziji, za koje do sada nije primijetila da postoje u bh. medijima. Širenjem pozitivnih priča eventualno bi moglo doći do “zaposlenja i sprečavanja odliva mozgova”, dodaje Mulaahmetović.

The Economist je krajem januara ove godine objavio da se prema podacima Izvještaja o globalnoj konkurentnosti za 2018. godinu Svjetskog ekonomskog foruma, BiH nalazi na trećem mjestu u svijetu po pitanju iseljavanja i odliva mozgova.

___