Pritisci i uskraćivanje informacija jer se političarima ne sviđa način na koji mediji izvještavaju

foto: Mohamed_Hassan/Pixabay

Pravo na informacije i pristup konferencijama za medije trebali bi imati svi novinari i novinarke i medijske kuće, bez obzira na to kako izvještavaju. Tokom izborne kampanje i nakon izbora pojedinim medijima uskraćivane su informacije ili im nisu bili dozvoljeni ulasci na skupove jer političari i stranke se nisu slagali s načinom njihovog izvještavanja.

Na nekoliko slučajeva reagovalo je Vijeće za štampu i online medije, dok su drugi prošli nezapaženo.

Nakon proglašenja pobjede novi-stari gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović je u izjavi za medije rekao da će sa određenim medijima prekinuti kontakt i da oni neće moći prići tamo gdje on radi. Optužio je medije da tokom kampanje nije imao njihovu podršku i da će vratiti pojedinim sitnim zeničkim ''pištolj portalčićima'' koji su za novac blatili njegovu porodicu.

Vlasnik Zenicablog portala Adnan Džonlić obratio se institucijama i drugim medijskim organizacijama, tvrdeći da se mediji u Zenici suočavaju sa ozbiljnim prijetnjama medijskim slobodama.

“Kad su isključene kamere, rekao je da će zabraniti ulaz kolegi Senadu Bajramoviću sa radija Zenit, meni kao vlasniku i mom sinu Harisu, kao uredniku-novinaru portala Zenicablog. Već od ponedjeljka su prestala stizati saopćenja Gradske uprave, za ovih sedam dana ih je bilo četiri-pet, jer nam kolege kažu da se na vidljivoj mailing listi ne vide naše email adrese”, ističe Džonlić.

Nezvanično je, tvrdi, od pojedinih osoba u Gradskoj upravi saznao da su gradonačelnik i njegov glasnogovornik Kenan Hodžić usmeno naložili službama u Gradskoj upravi, javnim preduzećima i ustanovama zabranu odgovaranja na njihove e-mailove i slanje informacija njihovom portalu.

Kaže da diskriminacija traje godinama, što potvrđuje i selekcija odobravanja, pa i povremenog onemogućavanja ulaska na sjednice Gradskog vijeća.

“Više brinemo za negativnu atmosferu i pritisak na poslovne subjekte da ne posluju s nama, kontinuirano vrijeđanje i omalovažavanje, te diskreditaciju koja počinje na lažnim profilima a završava gradonačelnikovim izjavama koje onda 'potvrđuju' te navode. Devedeset posto kolega je odustalo, neki i fizički napustili profesiju, neki odselili, ostala su 2-3 glasa koje još nemaju pod punom kontrolom”, zaključio je Džonlić.

Za razliku od Džonlića, mi smo dobili odgovor i iz kabineta gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića. Iz Gradske uprave ističu da izjava gradonačelnika Zenice u izbornoj noći o prekidu saradnje sa portalom Zenicablog nije imala za cilj da ugrozi novinarsku slobodu.

“Nažalost, portal Zenicablog je tokom predizborne kampanje prekršio osnovne profesionalne norme ali i novinarsku etiku, što je najnegativnije uticalo upravo na novinarsku profesiju. Brojni naslovi i članci na ovom portalu su bili neprofesionalni, pristrasni i zlonamjerni. Gradska uprava je procijenila da bi odgovaranje na takve natpise samo vodilo politizaciji javne uprave, čime bi se dodatno otežalo ostvarivanje konstruktivnog dijaloga i transparentnog upravljanja, a rezultati rada Gradske uprave bi bili iskrivljeni u očima javnosti”,  ističe se u saopštenju.

Naglašavaju da je slučaj portala Zenicablog postao primjer političkog klijentelizma i tendencioznog novinarstva, što otežava konstruktivnu komunikaciju, pa su se zato odlučili na ovakav korak.

Akreditacija kao način selekcije

Među prijavama Vijeću za štampu i online medije nalazi se i slučaj portala Centralna.ba iz Novog Travnika. Njihovoj ekipi bio je onemogućen ulazak na predizborni skup SDA u Domu kulture Novi Travnik. Urednik portala Ivica Džambas ukratko je ispričao šta se desilo.

“Krenuvši na zadatak na ulazu nas dočekuju dva neljubazna gospodina, kazavši kako nemamo akreditacije za ulazak i da je medijima zabranjen ulaz, pozvaši se na akreditiranje, gdje nigdje u pozivu na skup ne stoji da se treba akreditirati medij za predizborni skup. Nazvali smo policiju, događaj i nemile scene na ulazu uredno smo prijavili, a čija je naredba i dalje ne znamo, a došli smo obaviti svoj posao. Prozivaju nas da ne izvještavamo objektivno, a isti ti ljudi, znaju nas zvati da im najavimo događaj, ispratimo njihove događaje i sl. A kada je politički skup, onda nam je zabrana, zaista nisko i sramotno od strane SDA”, priča Džambas.

Tragom ovih informacija, kontaktirali smo i Eldina Delića, koji je bio kandidat SDA za načelnika Novog Travnika, kako bi nam obrazložio zašto pojedini mediji nisu mogli prisustvovati javnom skupu stranke.

“Poučeni ranijim iskustvom kada pojedini novinari i portali a bliski HDZ-u nisu objektivno izvještavali sa centralnih predizbornih skupova Općinske organizacije SDA Novi Travnik, tj. kada su samo koristili pojedine isječke sa skupova koji su njima odgovarali, a kojima bi naštetili ugledu SDA, ovog puta Općinski odbor SDA Novi Travnik donio je odluku da na skupu mogu prisustvovati samo akreditovani novinari”, istakao je Delić.

Delića smo zamolili i da nam prokomentariše informaciju da su djeca prisustvovala ovom skupu, iako Izborni zakon zabranjuje zloupotrebu djece u političke svrhe, njihovo uključivanje u aktivnosti koje mogu biti povezane s političkim zagovaranjem ili promocijom.

“U protokolu i programu centralnog skupa, svoje nastupe imali su i članovi Kulturnog-umjetničkog društva Novotravničko biserje i Ljiljan iz Novog Travnika u svim svojim starosnim kategorijama”, rekao je on.

Pored ovih uskraćivanja informacija koji su prijavljeni Vijeću, tu su i oni slučajevi za koje se zna, ali na koje nije niko reagovao.

Jedan takav se desio u Trebinju kada je predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović odbio da odgovori na pitanje novinarke Srne da prokomentariše medijske navode o saradnji njegovih bliskih saradnika sa Goranom Suvarom. On je tada optužio nacionalnu agenciju da se bavi, kako su prenijeli mediji, spletkarenjem, podvalama i manipulacijama.

Na centralnoj tribini njegove stranke, Vukanović je novinarki Srne poručio da se udalji i da ne želi da joj da izjavu. I dok o ovoj temi novinarka nije željela da govori, Vukanović jeste.

Rekao nam je da je razlog ovakvog ponašanja to što su javni servisi u Republici Srpskoj, navodeći RTRS i Srnu, partijski mediji.

“Zbog toga novinarki Srne, dopisnici iz Trebinja, nisam želio odgovoriti na maliciozno pitanje, vezano za spletke i podmetanja vlasti u Trebinju, koja je zloupotrijebila čak i bolesne osobe koje su trenutno na liječenju u bolnici za svoju prljavu kampanju. Urednici i novinari javnih servisa, koji su u službi režima a ne naroda, moraju snositi posljedice za svoje nečasno ponašanje i izvještavanje”, rekao je Vukanović.

Najugroženiji nezavisni mali lokalni mediji

Pravo na informacije imaju svi novinari i novinarke bez obzira kako izvještavali, a o kršenju etičkih standarda bi trebali odlučivati i reagovati regulator, samoregulator i medijska zajednica, a ne političari.

S uskraćivanjem informacija se ipak najviše suočavaju lokalni nezavisni mediji. 

Jedan od njih je i Direkt portal iz Trebinja, koji ima svakodnevnih problema u procesu dobijanja informacija od trebinjske gradske vlasti, što se dešavalo i u toku predizborne kampanje.

“Konkretno u Trebinju predstavnici vlasti su skloni da nas etiketiraju kao 'opozicioni' medij, jer istražujemo i objavljujemo priče koje se odnose na netransparentno poslovanje i trošenje javnog novca ovdašnjih funkcionera, korupciji, zloupotrebama… Političari i funkcioneri mahom ne žele da odgovaraju na naše telefonske pozive i jedini način da dobijemo neku informaciju jeste da pokušamo da je zatražimo na konferencijama koje se organizuju nekim sasvim drugim povodom. Odgovor često zavisi od njihove volje”, objašnjava urednica Nikolija Bjelica.

Zbog ignorisanja medijskih upita je kaže veoma izazovno proizvoditi kvalitetan, objektivan medijski sadržaj.

“Zahtijeva posvećenost i spremnost da u svakom trenutku u svojoj lokalnoj zajednici budeš na meti kritike i osude. Dodatno otežava činjenica da se ovakvom vrstom novinarstva bavimo u maloj sredini u kojoj su svi ljudi na neki način povezani, pa su i pritisci na slobodnu riječ češći i direktniji”, dodaje Bjelica.

Da mediji nisu dovoljno zaštićeni, potvrdila nam je i direktorica radija ZOS iz Tešnja. Ona tokom izbora nije bila suočena sa političkim prijetnjama i pritiscima, ali jeste onima iz kriminalnog miljea.

Nakon što je objavljen tekst na portalu “Radio ZOS” 29. septembra pod nazivom “Tešanjska sramota: Stranke i politički kandidati plaćaju presuđenom narko dileru Miralemu Merdiću za promociju”, počele su prijetnje.

“Mnogi građani su mi čestitali za hrabrost, a ja sam zapravo napisala istinu, nakon koje sam imala jednu vrstu digitalnog napada na moju porodicu i mene. Pokrenula sam tužbu za klevetu. Zbog svega što sam prošla moje zdravlje je narušeno i imala sam hitnu operaciju”, rekla nam je Amela Sejdić.

Kaže da većina novinara i novinarki samo časno rade svoj posao, iako su svjesni da u Bosni i Hercegovini nema ko da ih zaštiti.

“Dokaz za to je što niko nije odgovarao za bilo kakav pritisak ili prijetnje medijima koji su se desili u toku ove predizborne kampanje, ali i nakon izbora. Živimo li u demokratskoj državi?”, upitala je ona.

___