BiH će početkom godine izvršiti svoj Četvrti univerzalni periodični pregled situacije o ljudskim pravima pred Vijećem za ljudska prava UN-a.

Foto: UN

U januaru 2024. godine Bosna i Hercegovina (BiH) će izvršiti svoj Četvrti univerzalni periodični pregled (UPP) situacije sa ljudskim pravima pred Vijećem za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UN), međudržavnim tijelom koje se periodično sastaje u Ženevi. Univerzalni periodični pregled je mehanizam Vijeća za ljudska prava UN-a putem kojeg svakih pet godina sve države članice UN-a vrše pregled situacije sa ljudskim pravima u drugim državama članicama.

Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Ingrid Macdonald i ambasador Švicarske u BiH Daniel Hunn su povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava i 75. godišnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima uputili zajednički osvrt o korištenju Univerzalnog periodičnog pregleda.

U 2023. godini, Macdonald i Hunn su uočili ozbiljno nazadovanje po pitanju kršenja ljudskih prava u BiH, posebno u vezi prava na slobode izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja, „naročito u Republici Srpskoj, sa usvajanjem zakona koji rekriminalizuje klevetu i nacrta zakona koji predstavlja prijetnju organizacijama civilnog društva koje obavljaju posao od kritične važnosti za dobrobit društva“.

Takođe, u BiH je, kako navode, dolazilo do stigmatizacije novinara i aktera civilnog društva, kao i nekažnjenih napada na borce za ljudska prava. Iako je Federacija BiH usvojila zakon o civilnim žrtvama rata koji je pozdravio veliki broj aktera civilnog društva, uključujući i udruženja preživjelih, Macdonald i Hunn navode da i dalje postoji oklijevanje od strane političkih lidera da se pozabave prošlošću na konstruktivan način. Podjele se zloupotrebljavaju, narativi se sve više razilaze, te je napredak zaustavljen u mnogim oblastima.

„I dalje dolazi do revizionizma sukoba 1992.-1995., a isto važi za glorifikaciju ratnih zločinaca osuđenih od strane međunarodnih sudova. Očiti primjer toga je negiranje užasnih zločina, naročito genocida u Srebrenici. Takvi narativi podrivaju mir i spriječavaju BiH da ide naprijed“, piše u osvrtu.

Macdonald i Hunn su podsjetili da je 10. decembra 1948. godine, Generalna skupština UN-a usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima ističući da je da tada prvi put, na globalnom nivou, prepoznato svako ljudsko biće koje ima neotuđiva građanska, kulturna, ekonomska, politička i socijalna prava, bez obzira gdje on ili ona živi. U periodu od 75 godina od preuzimanja ove ključne obaveze, uspostavljeni su međunarodni sporazumi i mehanizmi, kao i domaći zakoni i institucije, kako bi se zaštitila ljudska prava, u šta je, kako navode, bila uključena i BiH.

Podsjetili su da vrijednosti iz Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i proisteklih instrumenata ljudskih prava predstavljaju fundamentalne, zajedničke vrijednosti čovječanstva, te pozvali sve svoje domaće partnere da zauzmu jasan stav u korist unapređivanja i zaštite ljudskih prava u BiH.

Svijet se, kako su istakli, suočava sa najvećim brojem sukoba od Drugog svjetskog rata – na svakom kontinentu, u svakoj regiji – uz vrtoglave gubitke ljudskih života, kao i ekonomske i socijalne udare. Osim toga, navodi se da su ove godine opasnosti vanrednog klimatskog stanja bile jasno vidljive, uz rekordno visoke temperature, devastirajuće suše i neukrotive šumske požare.

„Dezinformacije i govor mržnje poprimili su razmjere epidemije. Rasizam i diskriminacija su u porastu. Na svjetskom nivou, svaka treća žena je podvrgnuta fizičkom ili seksualnom nasilju. U BiH, svaka druga žena je pretrpila neki vid rodno zasnovanog nasilja“, piše u osvrtu.

___