Porast kršenja medijskih sloboda i bezbjednosnih rizika za novinare u BiH

Kršenje medijskih sloboda u BiH povećano za 137 posto

Porast kršenja medijskih sloboda i bezbjednosnih rizika za novinare u BiH

SafeJournalists mreža podsjeća na rezultate Indeksa sigurnosti novinara Zapadnog Balkana.

foto: Mediacentar Sarajevo / Jasmin Brutus

SafeJournalist mreža je povodom Međunarodnog dana ljudskih prava podsjetila na rezultate Indeksa sigurnosti novinara za 2022. godinu na Zapadnom Balkanu. Za 2022. godinu u najvećem dijelu zabilježena je stagnacija ili blagi pad u odnosu na prethodne dvije godine kada je u pitanju Indeks sigurnosti novinara u regiji.

SafeJournalist mreža je juče objavila listu zemalja Zapadnog Balkana sa ocjenama sigurnosti novinara i novinarki za 2022. godinu. Za Bosnu i Hercegovinu (BiH) se navodi da je skor Indeksa sigurnosti novinara za 2022. u padu u odnosu na 2021. godinu – sa 2.86 na 2.71.

Medijska legislativa, kako se dodaje, ne samo da nije unaprijeđena, već je pokrenuta kriminalizacija klevete kao dodatni pravni instrument ograničenja slobode izražavanja, a političari i predstavnici pravosuđa nastavljaju da vrše pritiske na novinare.

Uslovi rada novinara i novinarki su sve lošiji. Također, u 2022. godini bilježi se porast kršenja medijskih sloboda i bezbjednosnih rizika za novinare za 137 posto, a politički uticaji i direkna miješanja u rad medija u BiH sve su izraženiji.

Povećan je broj slučajeva koji su riješeni na sudovima u korist novinara, iako su istrage napada na novinare i dalje dugotrajne i neefikasne, a konačne presude bez stvarnih, pozitivnih efekata na žrtve i vladavinu prava u BiH, navodi se u izvještaju. 

Tokom 2022. zabilježena su 22 slučaja prijetnji i pritisaka na novinare, te sedam prijetnji i napada na medijske kuće. Bilježi se znatan porast političkih pritisaka i govora mržnje u online sferi, što je uticalo na pad BiH za devet mjesta na svjetskim ljestvicama medijskih sloboda.

Mnogi slučajevi napada na novinare u regionu Zapadnog Balkana, piše SafeJournalists, ostaju neprijavljeni jer postojeći institucionalni mehanizmi nisu dovoljno efikasni u sprečavanju i kažnjavanju napada, a zabilježen je i povećan broj online prijetnji. Istrage su dugotrajne i bez stvarnih, pozitivnih efekata na žrtve i vladavinu prava, dodaje se u izvještaju. 

Također, istaknuto je da se povećava i broj SLAPP tužbi, posebno protiv istraživačkih novinara u kojima se traže visoke novčane odštete, pa čak i kazne zatvora. Takođe, raste i broj kleveta i uvreda na račun novinara.

Indeks sigurnosti novinara Zapadnog Balkana je mehanizam, kako objašnjava Mreža SafeJournalists, koji mjeri i prati promjene u odgovarajućim društvenim i političkim okruženjima koje imaju direktan ili indirektan uticaj na bezbjednost novinara i medijskih profesionalaca dok rade svoj posao. Indeks se u velikoj mjeri oslanja na Vodič za primjenu Preporuke CM/Rec(2016)4 o zaštiti novinarstva i bezbjednosti novinara i ostalih medijskih aktera Vijeća Evrope, a mjeri se posebnim indikatorima i podindikatorima, koji se ocjenjuju od jedan do sedam. Sastoji se od četiri odvojene cjeline koje odražavaju cjelokupnu sliku bezbjednosti novinara. 

Na stranici SafeJournalists prikazan je grafikon u kojem su dostupni podaci za posljednje tri godine zemalja regiona Zapadnog Balkana.

Izvor: SafeJournalists

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.