Svjetski dan radija: Radio je tu da ostane

Svjetski dan radija: Radio je i dalje tu

Svjetski dan radija: Radio je tu da ostane

Novine i magazini se gase, ali radio opstaje u vremenu brzih tehnoloških inovacija.

Foto: Pixabay/StockSnap

Svjetski dan radija obilježava se 13. februara svake godine. Države članice UNESCO-a proglasile su ovaj dan 2011. godine, a usvojila ga je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2012.

Radio je ušao u drugo stoljeće svog postojanja kao jedan od najpouzdanijih i najšire korištenih medija na svijetu. Opstao je, kako su naveli iz UNESCO-a, u vremenu brzih tehnoloških inovacija i u periodu kada platforme brzo stare i mijenjaju se za nove. Ono što čini radio unikatnim jeste njegova nevjerovatna historija, uloga koju ima u kriznim situacijama i hitnim slučajevima, kao što su zemljotresi i nestanci struje, te u prenošenju glasova lokalnih zajednica i marginaliziranih grupa.

Radio je postao popularan dvadesetih godina dvadesetog stoljeća. Prvi radio na prostoru bivše Jugoslavije bio je Radio Zagreb, koji je pokrenut 1926., a njega su zatim slijedili Radio Ljubljana 1927. i Radio Beograd 1929.

Kako je pisao Boro Kontić u članku posvećenom Svjetskom danu radija prije više od deset godina, prvi radio u Sarajevu, Krugovalna postaja Sarajevo, bio je uspostavljen pod NDH - Nezavisnom Državom Hrvatskom - 14. jula 1942. i to na rođendan Ante Pavelića. Radio se koristio i kao snažno propagandno sredstvo, a tokom zadnjeg rata u BiH uspostavljen je veći broj radijskih stanica. 

Prvi “pravi” radio u BiH – Radio Sarajevo – pokrenut je 10. aprila 1945., četiri dana nakon što su partizani oslobodili Sarajevo. O ovom najznačajnijem radiju u BiH, koji je 1992. godine preimenovan u Radio Bosne i Hercegovine, Mediacentar Sarajevo je 2015. objavio knjigu „Radio Sarajevo, 10. aprila 1945 – 10. maja 1992. godine".

Iako statistički podaci govore da je slušanost radija opala, naročito među mlađom publikom, ipak radijske stanice su i dalje tu. Brojne novine i magazini su prestali da izlaze, ali broj radijskih stanica u BiH ostaje gotovo isti. Neki od razloga su što radio iziskuje manje sredstava, opreme i osoblja. Posjeduje i mogućnost prilagođavanja, te ga je lako prebaciti online i u podcast, u medij koji privlači i mlade. Intimniji je, neposredniji i može se slušati na internetu, mobilnim telefonima, televizoru i tranzistoru. 

Prema popisu Regulatorne agencije za komunikacije, u BiH je registrovano 154 radijskih stanica, što znači da skoro svaka općina i grad imaju svoj radio, a neke i više. Veliki dio tih radijskih stanica su lokalne i javne – plaćene iz budžeta općina i gradova i funkcionišu kao javna preduzeća ili ustanove. One koje su komercijalne, novac većinom zarađuju preko oglasa lokalnih firmi, a njihovi sadržaji su često zabavni i muzički.

U BiH su zvanično registrovane i dvije community radijske stanice – Radio Marija i Radio Active ''Naša djeca'', iako postoje i oni mediji zajednice koji se puštaju samo online ili koriste frenkvencije drugih radija. Mediji zajednice nisu zaživjeli u BiH uprkos tome što se smatraju značajnim za lokalne sredine i marginalizovane grupe. U BiH zamjena za njih su javni lokalni mediji, često javne lokalne radio stanice, koji su nasljeđe prošlog sistema.

Ne treba zanemariti i radijske stanice tri javna servisa BiH, među kojima BH Radio 1 je svakako najznačajniji.

Svako treće domaćinstvo u BiH ima radio, a radio sluša trećina ispitanika - podaci su istraživanja Medijske navike odraslih u BiH, koje je objavila Regulatorna agencija za komunikacije i Vijeće Evrope 2021. Radio ipak dosta manje koriste mladi. Istraživanje Mediacentra Sarajevo iz 2021. pokazuje da čak manje od jedan posto mladih ispitanika koristi radio kao izvor informacija. Ipak, brojni su naveli da slušaju podcast online, često o lifestyle temama, a ova vrsta medija ili radijskih emisija ima prostora da se širi u BiH, naročito za značajne društvene teme. 

Možda radio nije glavni izvor informacija za građane i građanke, ali se koristi za slušanje muzike i za zabavu. Naše istraživanje o povjerenju u medije iz 2021. upravo to i pokazuje: samo jedan posto ispitanika navelo je radio kao glavni izvor informacija, ali 21 posto njih ovaj medij sluša svaki dan. Naš zaključak jeste: radio je tu da ostane.

Više o radiju pročitajte u našem serijalu: https://media.ba/bs/serijal/serijal-radio-novinarstvo

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.