Interventna budžetska sredstva dodjeljivana medijima odanim vlastima

Milion maraka podijeljeno medijima odanim vlastima

Interventna budžetska sredstva dodjeljivana medijima odanim vlastima

Dragan Čović u nekoliko je navrata pomogao Katoličkom tjedniku, Bakir Izetbegović podržao je magazin Stav, a Denis Zvizdić pomogao Slobodnoj Bosni i Nezavisnim novinama.

foto: Predsjedništvo BiH

Izvor: Žurnal

Autorica: Azra Omerović

Medijima i novinarskim udruženjima, uprkos upozorenjima Ureda za reviziju institucija BiH, i dalje se isplaćuje novac iz interventnih sredstava, pokazalo je istraživanje Žurnala.

Istraživanje je obuhvatilo period od 2015. do maja 2017. godine. Iako su interventna sredstva namijenjena za hitne i nepredviđene situacije, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine omogućili su sami sebi da interventna sredstva mogu dodjeljivati kome i koliko hoće.

Odlukom hrvatskog člana Predsjedništva, Dragana Čovića, u 2017. godini je isplaćeno 3.000 maraka iz interventnih sredstava Hrvatskom radiju "Bobovac" Vareš za nabavku tehničke opreme za emitovanje programa. U 2016. godini isti iznos su dobili “za podršku opstanku i nastavku rada”. Osnivač radija Bobovac je Hrvatsko kulturno društvo Napredak kojem je iz interventnih sredstava isplaćeno 3.500 maraka.

Da se interventna sredstva nenamjenski dodjeljuju i troše upozoravali su više puta i revizori Ureda za reviziju institucija BiH. Tako su u posljednjem objavljenom Izvještaju revizije učinka raspodjele korištenja sredstava tekuće rezerve za 2014. godinu revizori upozorili da određeni korisnici finansiraju iz interventnih sredstava ali i državnog budžeta.

“Dešava se da istom korisniku sredstva budu dodijeljena od strane i predsjedavajućeg Vijeća ministara i njegovih zamjenika, kao i drugih institucija. Ministarstvo finasija i trezora nema posebnu bazu podataka, niti vodi računa o višestrukom korištenju sredstava”, upozorili su revizori, a da je ista praksa nastavljena, potvrdilo je i istraživanje Žurnala.

U protekle tri godine, odlukom Dragana Čovića, Katoličkom tjedniku isplaćeno je 10.000 maraka iz interventnih sredstava. Pored toga, iz Granta za sufinanciranje projekata institucija kulture za 2016. godinu, Vijeće ministara isplatilo je 10.000 maraka Katoličkom tjedniku za nabavku opreme za redakciju. To nije bilo dovoljno pa je Vijeće ministara Katoličkom tjedniku isplatilo još 10.000 maraka iz Granta za crkve i vjerske organizacije u BiH za 2016. godinu. Osnivač Katoličkog tjednika je Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije. Vrhbosanskoj nadbiskupiji iz interventnih sredstava isplaćeno je 10.000 maraka po raznim osnovana za manje od tri godine. Osim toga, Ministarstvo odbrane BiH u 2015. godini isplatilo je Medijskom centru Vrhbosanske Nadbiskupije 2.000 maraka za “nabavku vjerske stručne literature”.

Do objavljivanja ovog teksta, glavni i odgovorni urednik Katoličkog tjednika Miroslav Ćavar nije odgovorio na upite Žurnala.

Gubljenje kredibiliteta i neovisnosti medija

Profesor sa Filozofskog fakulteta u Tuzli, Odsjeka za žurnalistiku, Enes Osmančević, za Žurnal kaže da je neprimjerena pomoć medijima iz interventnih sredstava Predsjedništva i Vijeća ministara BiH.

“Kada isti mediji primaju pomoć, a posebno kada jedan medij prima pomoć iz tri različita budžetska izvora, onda nas to upućuje na pristrasnost i samovolju vlasti sa jedne, i gubljenje kredibiliteta medija sa druge strane”, kaže Osmančević.

Iz interventnih sredstava, odlukom bošnjačkog člana Predsjedništva, Bakira Izetbegovića, 2016. godine isplaćeno je  8.000 maraka Simurg Mediji za organizaciju dodjele književne nagrade magazina Stav. Tada je u Simurg Mediji, prema pisanju medija, bila zaposlena Jasmina Izetbegović, kćerka Bakira Izetbegovića.

Odlukom predsjedavajućeg Vijeća ministara, Denisa Zvizdića isplaćeno je 1.000 maraka "PRES-SING" Sarajevo za “podršku izdavanju jubilarnog 1000-tog broja Slobodne Bosne”. Nezavisnim novinama Banja Luka, odlukom Zvizdića, isplaćeno je 1.000 maraka za organiziranje manifestacije "Izbor sportiste godine BiH 2015". Pored toga, Nezavisne novine su od Vlade Republike Srpske dobile 35.000 maraka iz sredstava budžetske rezerve za “pomoć u organizovanju međunarodne panel konferencije "20 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma"”.

Sredstva su dobila i novinarska udruženja, pa je tako odlukom Mirka Šarovića, zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara, Bosanskohercegovačkom udruženju turističkih novinara, pisaca i profesionalaca u turizmu isplaćeno 1.000 maraka, zatim još 1.000 maraka odlukom predsjedavajućeg Denisa Zvizdića. Odlukom Mladena Ivanića, Udruženju dopisnika i novinara općine Derventa isplaćeno je 500 maraka za rad regionalnog lista Posavske novosti.

Sve ovo ukazuje na nerazumijevanje uloge medija u društvu koje sebe naziva demokratskim, kaže profesor Osmančević, upozoravajući da se radi o totalitarnom načinu vladavine izabranih zvaničnika i niskom stupnju političke kulture, kako predstavnika vlasti, tako i pojedinih medijskih djelatnika, ali i medijske publike, odnosno građana.

Neophodne izmjene zakona

Zakon o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2015., 2016. i 2017. godinu omogućuje članovima Predsjedništva BiH da sami odlučuju o kriterijima na osnovu kojih će isplaćivati interventna sredstava tekuće rezerve.

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, svaki ponaosob, donose odluku o kriterijima za dodjelu sredstava interventne tekuće rezerve, navedeno je u članu 16. Zakona. Članovi Predsjedništva, Pravilnicima o dodjeli sredstava interventne tekuće rezerve, omogućili su sami sebi da interventna sredstva mogu dodjeljivati kome i koliko hoće. Prema pravilnicima, sredstava se mogu dodjeljivati za humanitarne potrebe, podršku obrazovanju, sportu, nevladinom sektoru kao i za druge namjene. Međutim, te “druge namjene” nisu definisane.

Profesor Osmančević kaže da je sramotna činjenica da zakon omogućava ovakvu praksu.

“Neprimjereno je diskreciono pravo članova Predsjedništva BiH da sami donose kriterije za pomoć medijima, i to svako za sebe”, kaže profesor Osmančević dodajući da se time “favorizira princip samovolje i pristrasnosti, umjesto dogovora i konsenzusa”.

Profesor upozorava da je umjesto pristrasnog i netransparentnog finansiranja medija, neophodno sistematično urediti oblast finansiranja medija kako bismo imali odgovorniju vlast ali i medije.

“Potrebno je donošenje kriterija, raspisivanje konkursa za medijske projekte koji bi bili od značaja za društvo, nadzor nad provođenjem konkursne procedure, ali i realizacije projekata”, kaže Osmančević.

Neophodno je donošenje zakona o transparentnosti medijskog vlasništva, ali i drugih zakona iz oblasti medija i komunikacija, jer je postojeći zakonski okvir nedostatan, upozorava profesor Osmančević, te navodi da je potrebno prihvatiti Rezoluciju Parlamenta Evrope kao i niz odredbi Savjeta Evrope o transparentnosti medija.

Istog stava su i revizori Ureda za reviziju institucija BiH. Zamjenik generalnog revizora, Jasmin Pilica, u odgovoru na Žurnalov upit kaže da Ured još od 2012. godine ukazuje na nedovoljnu transparentnost te odsustvo jasnih kriterija za interventnu dodjelu sredstava iz tekuće rezerve.

“Pravilima se trebaju definisati, a zatim i uspostaviti, efikasni mehanizmi kontrole i nadzora u različitim fazama korištenja sredstava tekuće rezerve”, kaže Pilica dodajući da “kroz odluke o dodjeli sredstava korisnici se obvezuju na slanje izvještaja o namjenskom utrošku sredstava, ali revizijom nismo mogli potvrditi da se takvi izvještaji zaista i sačinjavaju i dostavljaju”.

U finansijskim izvještajima revizori već niz godina upozoravaju na ovu problematiku jer rješavanje ovog pitanja zahtijeva zajednički angažman više institucija.

Iz Ureda za reviziju institucija BiH, najavili su izradu izvještaja u kojima će analizirati realizaciju preporuka iz ranijih izvještaja revizija učinka, ali i reviziju raspodjele tekuće rezerve.


 

Ovaj tekst je objavljen za projekat “Transparentnost finansiranja medija: razvoj kriterija za finansiranje medija i oglašavanje javnog sektora” kojeg podržava vlada Kraljevine Nizozemske kroz Matra program. Autor publikacije je odgovoran za njen sadržaj i stavovi koji su u tekstu izneseni ne odražavaju stavove donatora.