Najmanje troje novinara povrijeđeno u Ukrajini od kraja decembra

Najmanje tri novinara povrijeđeno u Ukrajini krajem godine

Najmanje troje novinara povrijeđeno u Ukrajini od kraja decembra

Napadnut i hotel u Harkovu koji prvenstveno koriste novinari.

foto: Kharkiv Palace /Sergiy Tomilenko / X

U napadima Rusije na Ukrajinu između 29. decembra 2023. i 2. januara 2024. povrijeđena su najmanje tri novinara i oštećene četiri redakcije, javile su međunarodne novinarske organizacije, osuđujući napade i pozivajući na provođenje istrage.

Komitet za zaštitu novinara (CPJ) piše da je 22. decembra nezavisna ratna fotografkinja Vlada Liberova povrijeđena tokom raketnog napada dok je izvještavala u istočnoj regiji Donjecka.

Nekoliko dana kasnije, tokom raketnog napada na grad Lavov, 29. decembra 2023. godine, Pavlo Dak, urednik novinske agencije Vholos, dobio je lakšu povredu glave. Ljekari Hitne pomoći su mu pružili prvu pomoć i nije mu bila potrebna daljnja ljekarska pomoć, piše Međunarodna federacija novinara (IFJ). 

Dan nakon tog napada, kako su naveli Međunarodna i Evropska federacija novinara (IFJ i EFJ), u Harkovu granatiran je hotel Kharkiv Palace u kojem su se u tom trenutku uglavnom nalazili medijski radnici. U tom napadu od 30. decembra 2023. povrijeđeno je dvoje zaposlenika njemačkog TV kanala ZDF.

Svitlana Dolbysheva, producentica u ZDF-u, dobila je povredu glave, potres mozga te prelome pršljenova i rebara, te je prebačena u kijevsku bolnicu. Iz IFJ-a su javili da joj je stanje stabilno. 

Savjetnik za sigurnost ZDF-a operisan je u lokalnoj bolnici nakon povreda koje je dobio tokom istod napada. 

“Od aprila 2022. sarađujem s raznim međunarodnim medijima i obišla sam razne frontove i opasne položaje, ali sam ranjena tamo gdje sam se najmanje nadala”, rekla je Dolbysheva Nacionalnoj uniji novinara Ukrajine (NUJU).

Ispričala je detalje napada.

“Kolegice i ja smo završile posao i dogovorile se da ćemo se naći na večeri u 19 sati u predvorju hotela. Nisam čula uzbunu jer sam u trenutku kada je objavljena bila u kupaonici. Zatim sam se obukla, spustila na prvi sprat i sjela da pričekam. Eksplozija me odbacila, počela sam puzati, a uslijedila je i druga. Bila sam jako uplašena”, rekla je.

Ona je uspjela doći do podzemnog skloništa hotela, gdje joj je pružena hitna medicinska pomoć.

“Ovo je još jedan napad Rusije na slobodu medija”, navodi se u izjavi glavne urednice ZDF-a Bettine Schausten koju prenosi CPJ.

Hotel Kharkiv Palace, kako se dodaje u objavi ZDF-a, prvenstveno koriste novinari jer ima bunker. Najmanje deset od 15 soba tog dana su rezervisali novinari, izvijestio je ZDF.

CPJ naglašava da je Rusija ranije napadala hotele i restorane u Ukrajini za koje je poznato da ih posjećuju novinari.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su cilj napada na hotel bili “predstavnici glavne obavještajne službe i ukrajinskih oružanih snaga”. Šef Njemačke federacije novinara (DJV) Mika Beuster nazvao je ovo opravdanje ruskog ministarstva odbrane neljudskim i ciničnim.

“Mi novinari nismo ni obavještajna služba ni zaraćena strana, već nezavisni promatrači događaja”, izjavio je Beuster.

Istog datuma, 30. decembra, u Harkovu, pogođen je Radio House, lokalni ured ukrajinskog javnog emitera Suspilne i ukrajinskog javnog radija. U napadu nije bilo povrijeđenih novinara, ali na objektu su izbijena stakla, oštećeni su sistem grijanja, vrata i zidovi zbog čega je nemoguće obavljati daljnje aktivnosti. 

Granatiranjem je pogođena i redakcija koja pripada medijskoj grupi Obiyektyv u centru Harkova, pri čemu su razbijeni prozori i oštećeni studio, prostorije za montažu i oprema. NUJU navodi da je ovoj medijskoj grupi trenutno prijeko potrebna oprema za rad na daljinu.

U Kijevu je 2. januara 2024., kako se navodi u objavi EFJ i IFJ, redakcija nacionalne medijske kuće NV morala odgoditi svoje emitovanje na nekoliko sati nakon ruskog napada. Ova radio stanica planira postaviti studio za hitne slučajeve u podzemnom skloništu, prenose međunarodne novinarske organizacije.

Sergiy Tomilenko, predsjednik NUJU-a, rekao je da su napadi na redakcije ruskim projektilima novi izazov za medijsko okruženje.

“U ovim teškim vremenima potrebna nam je podrška i solidarnost globalne novinarske zajednice više nego ikada”, izjavio je Tomilenko.

“Solidarišemo se sa svim novinarima i medijskim radnicima u Ukrajini koji nastavljaju raditi uprkos strahu i teškim materijalnim uslovima. To je moguće zahvaljujući mreži Novinarskih centara solidarnosti (JSC) koju je uspostavio NUJU, a koja pruža hitnu pomoć novinarima i medijskim kućama. Ovaj rad je od vitalne važnosti”, kazali su generalni sekretari EFJ-a i IFJ-a Ricardo Gutiérrez i Anthony Bellanger.

“Novinari koji rizikuju svoje živote izvještavajući o ruskom ratu u Ukrajini su civili prema međunarodnom humanitarnom pravu i nikada ih se ne bi trebalo smatrati borcima”, rekla je Gulnoza Said, programska koordinatorica CPJ-a za Evropu i centralnu Aziju.

“Ruske i ukrajinske vlasti bi trebale istražiti nedavne napade u kojima su povrijeđeni novinari Svitlana Dolbysheva, Pavlo Dak i Vlada Liberova i poduzeti korake kako bi se osiguralo da novinari sigurno mogu obavljati svoj posao”, dodala je.

Otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu najmanje 15 novinara je ubijeno, dok su mnogi drugi povrijeđeni, privedeni ili im je prijećeno, napominje CPJ.

Izvor: EFJ, CPJ

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.