Prvi listovi najčešće su objavljivali tekstove bez potpisa pa nije jednostavno saznati prve saradnike prvih listova. Zabilježeni su neki.

Hamdija Kreševljaković o prvoj štampariji i prvim novinama u BiH pisao je u kalendaru Hrvatskog kulturnog društva Napredak za 1923. godinu.

Dok će se muškarcu uvijek sjetiti imena, žena je u opasnosti da dobije pogibeljan kompliment: "ona plavuša što dobro piše".

Dolaskom Austro-ugarske u BiH formirana su četiri kulturno-prosvjetna društva: La Benevolencija, Prosvjeta, Napredak i Gajret.

Potkraj osmanske vladavine, od sredine 19. stoljeća, počele su izlaziti neke od prvih novina u Bosni i Hercegovini.

Svuda, ili uglavnom svuda, novine prethode kinematografima, a u Tuzli suprotno – prvi bioskop stariji je od prvih tuzlanskih novina.

Prve novine u Bosni i Hercegovini počele su izlaziti potkraj osmanske vladavine, a izdavaštvo i novinarstvo nastavljeno je i tokom vlasti Austro-Ugarske.

"Svi smo mi koješta", pomalo rezignirano kaže Zuko Džumhur, "Čovjek i dalje ostaje vječita zagonetka".

Tokom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nastavljeno je izdavanje novina u Bosni i Hercegovini koje su se često bavile kulturom.

Šta bi Hamza uradio? I kad ne znam odgovor, znam da moram gledati naprijed.

Zamah štampe nakon II svjetskog rata uticao je na to da su stvorene mnoge specifične novine koje su se bavile pojedinim vidovima kulture

Svom „zadatku štampa može odgovoriti samo ako bude, nadahnuta načelima pravde i istine, zastupala najveća dobra čovječanstva“.

Najčešće su se vraćali u omiljenu kafanu, “dopisničku bazu”, nedovršenom gemištu ili partiji šaha i društvu neobičnog sastava.

Potreba za specifičnom društvenom funkcijom koju su obavljali i još u izvjesnoj mjeri obavljaju štampani mediji nije i neće nestati.

U posjednjoj godini Prvog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini je postojalo na desetine novina od kojih su mnoge štampane u Sarajevu.

Bilo je teško doći do rezultata „malih fudbalskih liga“, javljali su ih sveštenik, milicionar, kafedžija, trener...

O tužnom gradu nakon atentata 28. juna 1914. godine, javio je Bosnische Post u specijalnom izdanju.

Slabljenje komunista, nacionalizam i afere koje su tresle Jugoslaviju, iznjedrile su slobodnije novinarstvo u dvosedmičnjaku Naši dani.

Sarajevski Jevrejski glas izvijestio je o Kristalnoj noći, velikom pogromu koji se desio širom Njemačke u noći 9-XI-1938.