„Srpska, Srbija, nikad Federacija!“ – vikao je mladić ispred kordona specijalne policije na Knez Mihailovoj ulici u Beogradu tokom održavanja skupa podrške protestima u BiH. Dvadesetak njegovih istomišljenika rasporedilo se oko kruga koji je štitila policija i skandiralo Ratku Mladiću, Radovanu Karadžiću i Republici Srpskoj, dok su pojedini i glasno psovali one koji su došli podržati građane BiH. Na drugoj strani kordona, osim parola poput „Danas Tuzla, sutra Beograd“ i „Jedna ljubav za radničku BiH“ pedesetak učesnika skupa podrške isticalo je transparente protiv kapitalizma i nacionalizma. 

Okupljanje 10. februara mediji u Srbiji ispratili su uglavnom u vidu dnevne vijesti, sa kratkim izvještajima. Portal Mondo objavio je tekst sa naslovom „U Beogradu ’mlaka’ podrška protestima u BiH“ koji je pruzeo i Telegraf, izmjenivši jedino riječ mlaka rječju slaba u naslovu. Dva dana ranije, Mondo je bio među rijetkima koji su objavili informaciju sa društvenih mreža o nekoliko Beograđana koji su već tada podržali proteste.

 

 

Internet stranica dnevne novine Kurir objavila je kratku vijest o skupu podrške, dok je Blic donio nešto širi prilog navodeći i izjave prisutnih. Aleksandar Mirkov (35), grafički dizajner i električar, rekao je da je na skup došao jer 17 godina radi bez uplaćenog staža a često i bez plate. 

 

 

Mediji u Srbiji od prvog su dana aktivno pratili proteste u BiH. Državna televizija RTS u Dnevniku od 5. februara izvještava o sukobu „ogorčenih radnika“ i policije na demonstracijama u Tuzli, fokusirajući se na loš socijalni položaj stanovništva. Idućeg dana pristup RTS-a je bio sličan, uz navođenje su se Tuzlaci okupili kako bi zahtjevali ostavku vlade zbog „nasilnog rastjerivanja i privođenja demonstranata“, ali i transparentnije trošenje budžeta te reviziju privatizacije. Spominju se i okupljanja u drugim gradovima. 

 

Većina medija u Srbiji pratila je početak protesta na sličan način. Ipak, pozivajući se na zvanične izvore i još češće na izvještaje svojih kolega iz BiH, u nekoliko navrata objavljuju informacije koje su se kasnije pokazale netačnim ili djelimično tačnim. U tekstu pod naslovom „Situacija u Tuzli potpuno je izmakla kontroli: Povređena 102 policajca“ jedan od najčitanijih portala Blic prenosi izjavu portparola tuzlanske policije da su protesti prerasli u „masovne pljačke“ a poziva se i na dopisnicu Agencije FENA koja je navela da je opljačkana robna kuća Omega. Kurir koji takođe spada među čitanije portale navodi iste informacije u tekstu „MUP BiH: Protesti se pretvorili u pljačku, policija rasterala demonstrante“. U BiH ove su informacije brzo demantovane, ali demanti nažalost nije stigao do mnogih medija u Srbiji, što pokazuje da je šteta od neodgovornog ponašanja dijela bh. institucija i medija višestruka.

 

 

Širenje protesta i jačanje sukoba 7. februara izazvalo je mnogo više pažnje na medijskoj sceni Srbije. Pomalo senzacionalističko izvještavanje karakterišu fraze kao što su „Bosanski tsunami“ i „Bosansko proljeće“ a u prvi plan dolaze riječi: neredi, haos, sukobi, dok portal Vesti ide toliko daleko da kaže da je Bosna razrušena. Dosta informacija mediji preuzimaju od kolega iz BiH i novinskih agencija.

U Dnevniku državne televizije RTS protesti dobijaju čak prvih sedam minuta. Ipak, umjesto „protesta u BiH“ sada se već izvještava o „protestima u Federaciji“ - teritorijalna struktura BiH mnogima u Srbiji i inače nije jasna a mediji se ovom prilikom nisu trudili da to poprave. Tako voditeljka najavljuje da „u Sarajevu gore zgrade Federalnih institucija“ dok malo kasnije novinarka kaže kako „gore sve važnije državne institucije.“ Iako na RTS-u govore o protestima građana, pojavljuju se i prvi znaci politiziranja – premijerka Republike Srpske (RS) Željka Cvijanović kaže kako podržava pravo građana da iznose stav, ali ne i „aktivnosti koje bi trebale da posluže za preljevanje krize u RS.“ U Dnevnik se uživo javio novinar Radio-televizije RS koji je uglavnom govorio o stanju na terenu ali je rekao i kako je indikativno da su među najglasnijim demonstrantima i neki koji su bili aktivni prilikom „talačke krize“ zbog neusvajanja zakona o JMBG „tako da imamo, na neki način, jedno ponavljanje već viđenog obrasca.“ Pritom ne objašnjava ni  šta je indikativno ni o kakvom je obrascu riječ, ali gledaocima ostavlja osjećaj da nešto sa protestom nije ispravno. Takođe je objavljeno da je nekoliko desetina građana izašlo na ulice Banjaluke. 

 

Televizija B92 u svojoj informativnoj emisiji takođe spominje podršku iz Banjaluke ali navodi da je bilo prisutno nekoliko stotina osoba, te daje pregled ostalih najvažnijih informacija. B92 je za praćenje protesta dosta koristio izvještaje Al Jazeere Balkans. 

 

 

 

Narednih dana mediji u Srbiji nastavili su pažljivo pratiti dešavanja u BiH. Međutim, socijalni bunt građana sve više postaje politička borba a sve je više špekulacija o organizatorima i skrivenim razlozima izlaska ljudi na ulice. 

 

Gledaocu Dnevnika RTS-a ni 8. februara nije najjasnije gdje se šta dešava jer reporter sa lica mjesta navodi da „nekoliko stotina demonstranata prosvjeduje ispred zgrade FBiH (!?) koja je dan ranije najviše oštećena.“ U prilogu se prenose informacije sa neimenovanih portala da se na transparentima ističe ukidanje kantona i entiteta. Fahrudin Radončić predstavljen je kao ministar ali nastupa kao lider stranke i traži ostavke političkih protivnika, dok Sanja Vlaisavljević kaže da politički zahtjevi nisu socijalni bunt: „Zaista nisam sigurna kako će plata biti povećana i vraćena imovina ako damo jednom građaninu jedan glas. To je inače zahtjev koji se može čuti iz perfidnih građansko-nacionalističkih krugova iz Federacije, koja upravo na taj način zagovara jednu vrstu unitarizma sa kojom se ne slažu dva konstitutivna naroda u BiH.“ U idućem prilogu prenosi se izjava ministra policije RS-a koji kaže da u tom entitetu nema razloga za zabrinutost, ali se prikazuje i status sa jedne od Facebook stranica na kojoj se, kako kažu, poziva na ustav iz 1993. godine koji je donijela partija Alije Izetbegovića i koji zagovara unitarizaciju BiH. Jasno je da posljednja konstatacija prosječnog gledaoca u Srbiji ostavlja sa dvije misli koje kod većine automatski diskredituju proteste: Alija Izetbegović i unitarizacija BiH. 

 

Preuzimajući agencijske izvještaje, Mondo se fokusira na zahtjeve građana za puštanje uhapšenih i za ostavke političara. Blic objavljuje sličnan izvještaj ali donosi i izjave bh. političara. Pozivajući se na agenciju Tanjug, Telegraf prenosi izjavu Milorada Dodika da je riječ o „projektu koji bi trebalo da eskalaciju događaja iz FBiH na neki način transferiše prema RS.“ Kao i dan ranije, B92 takođe prenosi sva aktuelna dešavanja ali bez mnogo špekulacija: 

 

 

 

U idućim danima odnos prema demonstracijama u BiH poprima drugačije okvire i sve se više pored ekonomskih zahtjeva naglašava da su oni prijetnja po RS. Nakon sastanka prvog potpredsjednika vlade Srbije Aleksandra Vučića sa Miloradom Dodikom i Mladenom Bosićem, mediji ističu Vučićeve izjave o važnosti stabilnosti RS-a i BiH za Srbiju te da neće dozvoliti uništavanje državnih institucija u Beogradu. Prenose se i oštrije Dodikove izjave da su protesti politički motivisani s ciljem da se destabilizuje RS, te da postoje nagovještaji kako će autobusi iz Tuzle prevesti ljude u Bijeljinu da bi tamo organizovali demonstracije. 

Sastanak u Beogradu u prvom je planu i na B92, ali njihovi reporteri pri prikazu stanja u Sarajevu i dalje naglašavaju teško ekonomsko stanje ljudi koji su izašli na ulicu. 

 

 

Obzirom na smanjeni intenzitet protesta, ali i na dolazeće vanredne izbore u Srbiji, dešavanja iz BiH polako padaju u drugi plan. Manji dio medija (Vreme, Novi magazin, E-novine...) informacije ne prenosi jednostrano i pokašavaju dati objašnjenja uzroka demonstracija, dok većina jednostavno prezentuje najnovije događaje – sa naglaskom na odnos RS-a prema protestima. Međutim, u dijelu medija se pojavljuju teorije zavjere kojima se protesti pokušavaju diskreditirati.

 

Kurir donosi tekstove sa naslovima: „PAKLENI PLAN: Haos u Bosni izazvan da se sruši Republika Srpska“, „PROPAO PAKLENI PLAN BOŠNJAKA: Hrvati i Srbi nisu uleteli u zamku!“, dok u komentaru dana novinarka Nevena Stanojlović navodi: „Niko nije pao na projektovane suze BiH, gotovo usmerene ka Srbiji i Hrvatskoj.“  Tvrdnje „analitičara Mehmedalije Nuhića“ da se demonstranti naoružavaju, najprije objavljene u listovima Press i Nezavisne novine u RS, preuzimaju Kurir („NAPAD NA SRPSKU: Organizatori protesta nabavljaju oružje i spremaju nasilnu unitarizaciju BiH), Telegraf („PRETI LI BOSNI NOVI RAT: Cilj revolucije ukidanje Srpske?“) i Vesti („Stranci naoružavaju Udar protiv Srpske“). Zanimljivo je da dosta ovakvih tekstova mediji u Srbiji objavljuju preuzimajući ih od medija iz RS-a, pa Vesti, pozivajući se na agenciju SRNA, prenose intervju sa Nenadom Kecmanovićem koji se pita: „Šta bi bilo da je okupljanje dostiglo kritičnu masu i temperaturu i da je nekoliko desetina hiljada Bošnjaka krenulo na entitetske granice, a da se s druge strane nađu mobilisani policija i građani i spontano krenu da brane Srpsku?“ 

Kurir i Telegraf na portalima prenose i vijest o formiranju unitarne Bosne, a na osnovu prijedloga „mladog austrijskog političara“, pozivajući se na „portale u BiH“. Bilo kakav komentar na pismenost i poštivanje pravila profesije je suvišan: