Sveobuhvatan zakon o transparentnom vlasništvu medija nije cilj vlasti

Jedinstveni zakon o transparentnom vlasništvu medija nije cilj vlasti

Sveobuhvatan zakon o transparentnom vlasništvu medija nije cilj vlasti

U toku su pokušaji usvajanja zakona samo za elektronske medije u BiH.

foto: Pixabay

Vlasti Bosne i Hercegovine (BiH) se nadaju kako će Evropska komisija na proljeće preporučiti otvaranje pregovarčkih poglavlja sa Evropskom unijom (EU) i da će doći do početka pregovora. Da bi se to desilo, EU očekuje reforme, a jedna od njih se odnosi i na donošenje zakona kojim bi se osigurala transparentnost medijskog vlasništva.

U Analitičkom izvještaju uz Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo iz 2019., EU je jasno izrazila svoj stav:

„Odsustvo transparentnosti u pogledu vlasništva nad medijima i uticaj političkih i poslovnih interesa na uređivačku politiku izazivaju zabrinutost kada je u pitanju sposobnost većine medija da nepristrasno izvještavaju o političkim događanjima“.

Ferdinand Koenig, glasnogovornik Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH, napominje da je u godišnjim izvještajima o napretku Evropska komisija konstatovala odsustvo napretka u ovoj oblasti.

„Transparentnost medijskog vlasništva je bitan element puta BiH ka EU, stoga se ovo pitanje neprestano postavlja u razgovorima koje Kancelarija EU u BiH vodi s nadležnim predstavnicima bh. vlasti“, govori Koenig.

Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je krajem oktobra ove godine na sastanku sa delegacijom najvećih medijskih organizacija iz Evrope u Sarajevu rekao da će se u narednim mjesecima to ministarstvo intenzivno baviti izradom nacrta zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima. Tad je naveo i da je jedan od prioriteta adekvatan zakonski okvir za reformu javnog RTV servisa.

Iz Kabineta ministra komunikacija i transporta BiH za Media.ba su sredinom decembra odgovorili da se trenutno radi na Prednacrtu Zakona o elektronskim medijima (ZEM), a ne i na jedinstvenom zakonu o transparentnosti vlasništva nad medijima. U ZEM-u bi se, kako govore iz Kabineta, uvele i odredbe o transparentnosti vlasništva nad medijima. 

„Kontekst navedenog Prednacrta ZEM-a uključuje pitanje javnosti i transparentnosti vlasništva na elektronskim medijima i povezanih osoba u smislu upravljanja unutar vlasničke strukture ili upravljanja kapitalom, te ograničenje koncentracije vlasničkog udjela nakladnika medija“, naveli su iz Kabineta ministra.

Ovaj prednacrt, kao predmet svog regulisanja, ne tretira štampane i online medije, već, kako govore iz Kabineta ministra, u skladu sa definicijama iz zakonskog rješenja označava programe putem televizijskog i radijskog emitovanja, kao i programe dostupnih na zahtjev ili korisničkih generiranih videozapisa putem elektronskih komunikacijskih mreža.

Radna grupa za izradu ZEM-a je formirana u septembru 2021. godine, ali rezultata skoro nema.

Pojedini članovi Radne grupe se nisu odazvali pozivima na zakazane sastanke pa je Ministarstvo komunikacija i transporta BiH održalo niz konsultativnih razgovora i sastanaka sa Regulatornom agencijom za komunikacije i Direkcijom za evropske integracije BiH na kojima su vršene analize dvije direktive EU.

„Nažalost, Radna grupa još uvijek nema draft zakona, osim u formi radnog materijala i teza za izradu zakona koji se usklađuje u najvećoj mogućoj mjeri s odredbama Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama 2010/13/EU, a koja je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/1808“, odgovor je Kabineta ministra.

Civilno društvo zahtijeva jedinstven zakon o transparentnosti

Predstavnici civilnog sektora, među kojima je i Mediacentar Sarajevo, insistiraju na tome da je potrebno donijeti jedinstven zakon o transparentosti vlasništva nad medijima. Uvođenjem samo nekoliko odredbi o transparetnosti u Zakon o elektronskim medijima neće riješiti svu kompleksnost ovog pitanja, a naročito neće uvesti obavezu javnosti rada i transparetnosti za sve medije.

Budući da bi ZEM regulisao samo pitanje vlasništva elektronskih medija, ostaće neregulisan prostor vlasništva online i štampanih medija. U vremenu digitalizacije, lažnih i manipulativnih vijesti, stranačkih medija i medija koji šire teorije zavjere, regulacija vlasništva ove vrste medija je itekako potrebna.

Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić navodi tri razloga zbog kojih se BH novinari protive jednostranom zakonskom rješenju.

„EU je već donijela dokumente o potrebi uvođenja sistema koregulacije koja bi pokrivala sve vrste medija, a ovo Ministarstvo još uvijek razmišlja u analognim sistemima i ne prati moderni razvoj medija. Apsurdno je sada uopće govoriti o klasteru samo elektronskih medija, jer većina elektronskih medija ima najmanje još dvije-tri platforme na kojima dijeli svoje audio, video i pisane sadržaje. Dakle, nisu tu više klasični radio i TV koje pratimo samo putem predajnika, već i putem interneta“, kaže Rudić.

Drugi razlog za protivljenje aktuelnim namjerama regulacije vlasništva nad medijima je uvođenje različitih standarda za regulaciju i samoregulaciju medijskih sadržaja na portalima čiji su osnivači elektronski mediji i online mediji čiji su osnivači privatne kompanije, nevladine organizacije ili pojedinci.

„I treći, možda najvažniji razlog protivljenja BH novinara dvostrukim standardima, je to što se iza brojnih portala kao vlasnici i centri uticaja nalaze političari i lica povezana sa njima, pa bi poseban zakon sa fokusom na vrstu medija bio još jedan resurs političkih manipulacija u produkciji sadržaja i skrivanja vlasništva“, upozorava Rudić.

Izostanak regulacije, kaže, odgovara svima - izvršnoj vlasti i politici ali i nominalnim i skrivenim vlasnicima medija.

“Ohrabrujuća je izjava ministra prometa i komunikacija Edina Forte koji je javno obećao kako će raditi na donošenju posebnog zakona o transparentnosti vlasništva u medijima. To je rekao pred predstavnicima sedam medijskih organizacija iz Evrope koji su boravili u misiji u BiH. Držimo ga za riječ“, kaže Rudić za Media.ba.

Prijedlozi koje su dostavile organizacije civilnog društva

Udruženje BH novinari, Mediacentar Sarajevo, Vijeće za štampu i online medije u BiH  i JaBiHEU, u okviru projekta Mediji i javni ugled koji je finansirala EU, pripremili su prije pet godina nacrte zakona kojima se uređuju transparentnost medijskog vlasništva, pluralizam informacija i tržište oglašavanja u BiH.  

„Ti nacrti zakona su 2018. godine dostavljeni vlastima BiH na razmatranje, te bi i danas, uz eventualno noveliranje s obzirom na vrijeme koje je proteklo u međuvremenu, mogli predstavljati dobru osnovu za izradu zakona o transparentnosti vlasništva u medijima“, govori Koeing.

U nacrtu zakona o javnosti vlasništva i zaštiti medijskog pluralizma, koji je tad dostavljen, predlaže se regulacija evidencije medija, javnosti vlasništva, sukoba interesa, nedopuštene horizontalne i vertikalne koncentracije medija, kao i uspostavljanje Fonda za zaštitu pluralizma i raznovrsnost medija.

Rudić napominje da koncentracija medijskog vlasništa opasno prijeti BiH, a da ne postoji nijedan pravni akt koji to reguliše. „BiH je jedina država regije koja nema Fond za podršku medijima, što je zaista neprihvatljivo“, dodaje Rudić.

Iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH ocjenjuju da draft predstavlja vrlo kvalitetnu polaznu osnovu za rad koji će dovesti do finalnog nacrta koje će Ministarstvo uputiti u proceduru na usvajanje.

„To je ne samo imperativ u kontekstu obaveza BiH na njenom evropskom putu nego i ključan element ostvarivanja slobode izražavanja i medijskih sloboda u našoj zemlji. Konkretni materijal koji nam je dostavljen obuhvata i štampane medije, što svakako nije nadležnost Ministarstva“, rekli su iz Kabineta ministra.

Predstavnici navedenih udruženja, pojašnjavaju iz Kabineta ministra, nisu članovi Radne grupe za izradu ZEM-a, iako je njihov prijedlog, kako su ocijenili, dobra polazna tačka, pa čak je i podržan od EU.

Radna grupa za pripremu ZEM-a je formirana u septembru 2021. odlukom ministra komunikacija i prometa BiH sa zadatkom izrade zakona koji će sveobuhvatno urediti područje elektronskih medija u skladu sa važećim propisima EU. Radna grupa je, kako navode iz Ministarstva, formirana u skladu sa nadležnostima i kompetencijama institucija u području elektronskih medija u BiH.  

Pored Ministarstva komunikacija i prometa BiH, koji je nosilac izrade zakona, članovi radne grupe su Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske (RS), Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Regulatorna agencije za komunikacije i Direkcija za evropske integracije.

Rudić kaže da je Ministarstvo komunikacija i transporta još jedno od ministarstava koje institucionalno zloupotrebljava evropske standarde, a to su inkluzivnosti procesa donošenja zakona, pravnih akata i brojnih odluka u vezi sa medijima, kao i konsultacije sa novinarskom zajednicom, nadležnim institucijama i civilnim društvom.

„To nije samo u slučaju zakona o elektronskim medijima, tako je bilo i kod imenovanja ad hoc grupe za provođenje konkursne procedure u vezi sa izborom članova Vijeća RAK- a i još nekim slučajevima. Takav pristup im omogućava da u komisiju predlože svoje ljude koji onda biraju politički i nacionalno podobne a ne stručne članove Vijeća RAK-a, pa upravnog odbora javnog servisa, da godinama drže u ladicama neke od važnh zakona, itd. I to traje decenijama, bez ikakvih posljedica“, kaže Rudić.

Zašto je potreban zakon o transparentnosti vlasništva medija?

Zakonodavstvo o transparentnosti vlasništva nad medijima predstavlja bitnu komponentu demokratskog društva jer omogućava očuvanje raznovrsnog, nezavisnog i odgovornog medijskog prostora koji služi javnom interesu. Zakoni o transparentnosti vlasništva nad medijima sprečavaju koncentraciju medijskog vlasništva u rukama nekolicine aktera.

„Kada mali broj ljudi ili korporacija dominira značajnim dijelom medijskog prostora, to može dovesti do nedostatka različitih gledišta i ograničiti raznolikost informacija dostupnih javnosti. Ova koncentracija može dovesti do medijskog monopola ili oligopola, što je pogubno za demokratsko društvo“, pojašnjava glasnogovornik EU u BiH Ferdinand Koenig.

Kada su vlasničke strukture jasne, dodaje Koenig, javnosti je lakše da prepozna potencijalne pristrasnosti i sukobe interesa. Jasne i transparentne vlasničke strukture štite od uticaja propagande i manipulacije.

„Mediji koji su u tajnom vlasništvu ili pod kontrolom pojedinaca ili organizacija sa specifičnim političkim ili ekonomskim interesima mogu da manipulišu svojim sadržajem u korist tih interesa, na štetu demokratskog procesa. Transparentno vlasništvo nad medijima doprinosi odgovornosti jer olakšava prepoznavanje i rješavanje pitanja koja se tiču medijske koncentracije, pristrasnosti i etike“, stav je Delegacije EU.

Transparentnost vlasništva medija za BH novinare je bitna radi javne odgovornosti medija i demonstriranja poštenog rada u interesu građana kroz objavljivanje podataka o vlasništvu, prihodima, uredničkim odlukama.  

„Praktično, proaktivna transparetnost medija prema javnosti je jedan od najvažnijih doprinosa razvijanju kritičkog mišljenja kod pojedinaca, koji će znati kojim medijima mogu vjerovati, koje će pratiti a koje neće“, zaključuje Rudić.

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH radiće na usklađivanju zakona sa preporukama i uslovima EU i kad je u pitanju zakonski okvir u oblasti elektronskih medija i elektronskih komunikacija. Naglašavaju da iako su predlagač, usvajanje zakona ne zavisi samo od njih.

„U proceduri izrade, razmatranja a pogotovo donošenja zakona sudjeluju svi. Ukratko, ako nisu svi 100 posto saglasni, nema zakona“, rekli su iz Kabineta.

Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, BiH je bila dužna uskladiti oblast mreža i usluga elektronskih komunikacija s regulatornim okvirom Evropske unije do prvog juna 2016. godine. Već 2012. godine formirana je prva, a 2018. godine druga radna grupa za izradu zakona o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima, ali ti zakoni do sada nisu doneseni.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.