Mediji su podijeljeni u načinu izvještavanja o 25. novembru.

Foto: Infobiro

Iza nas je još jedan značajan datum koji se ne obilježava na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine (BiH) kao zajednički praznik. Dvadeset i petog novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu održana je Osnivačka skupština Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH-a) kao najvećeg političkog predstavničkog tijela Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP). ZAVNOBiH je bio najviši političko-predstavnički i zakonodavni organ koji je nakon trećeg zasjedanja ZAVNOBiH-a prerastao u Narodnu skupštinu BiH. Osnivanjem ZAVNOBiH-a naša zemlja je definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika unutar Jugoslavije.

Kako je bilo i za očekivati, mediji u BiH su podijeljeni u načinu izvještavanja o 25. novembru. Uredništvo Glasa Srpske se odlučilo da informaciju o Danu državnosti ne stavi na naslovnicu. Informacija o Danu državnosti svedena je na izjavu Staše Košarca, zamjenika predsjedavajuće Vijeća ministara, da BiH nema Dana državnosti te da ne postoji odluka relevatnih institucija kojom je to definisano.

Nezavisne novine, druga dnevna novina sa sjedištem u Banjaluci, opširnije su pisale o Danu državnosti uz najavu na naslovnici. Novinar Uroš Vukić je napisao tekst pod naslovom “'Dan državnosti BiH' slavi samo FBiH”. Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske (RS) Siniša Karan u tekstu govori da državnost BiH počinje 21.11.1995. godine, a ne od ZAVNOBiH-a. U tekstu se nalazi i izjava Milorada Dodika, predsjednika RS, da je za RS najvažniji datum 9. januar.

Nije novost da se u RS-u ZAVNOBiH ne ozbilježava. Zabrana skupova u Mrkonjić Gradu i Banjaluci od MUP-a RS uz obrazloženje da ne mogu garantovati sigurnost okupljenima je nešto što se ranije nije dešavalo. U novinama se nije moglo pročitati ništa detaljnije o odluci MUP-a RS, a niti su se mogle naći informacije o procjeni broja učesnika i ko bi to bio prijetnja okupljenima.

Novinske arhive ukazuju da je manifestacija obilježavanja ZAVNOBiH-a ranije okupljala ljude u Mrkonjić Gradu. Prije deset godina na obilježavanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu je bilo pet hiljada ljudi, objavio je tad Dnevni avaz. Ipak u tom tekstu se navodi da su samo antifašisti iz Federacije stigli na svečanost 24. novembra, a da će antifašisti iz RS-a to učiniti 25. novembra.

Kao druga strana u tekstu Nezavisnih ove godine citirana je izjava Željke Komšića, člana Predsjedništva BiH, da je zabrana okupljanja čisto politička odluka. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, je rekao da je zabrana skupova „realni ambijent u BiH“.

Ono što se nije našlo u tekstu Glasa Srpske našlo se na naslovnici Oslobođenja „MUP RS zabranio ZAVNOBiH“. U tekstu novinara Kenana Čopre, čitatelji su mogli pročitati niz izjava. Jedna od njih je izjava fratra Ante Babića: „Mi slavimo 80 godina AVNOJ-a i ZAVNOBIH-a. A šta je tamo priznato? Pa ravnopravnost naroda u BiH, a 1944. u Sanskom Mostu ravnopravnost građana“. Dnevni avaz na naslovnici je izdvojio citat iz intervjua sa članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem: „Nema ni mirnog ni nemirnog razbijanja BiH“.  

Šta je danas ostalo od ostavštine ZAVNOBiH-a i NOB-a? Pjesnik Branko Miljković je vizonarski napisao: „Hoće li sloboda umeti da peva kao što su sužnji pevali o njoj?“. Ako izuzemo polaganje cvijeća različitih delegacija ispred Vječne vatre u Sarajevu na Dan državnosti, svakodnevni život ukazuje na druge činjenice. Na portalu Grada Sarajevo u sekciji Osnovne škole nema podataka da jedna škola u Sarajevu nosi naziv “25. novembar”. Ulica “25. novembar” se nalazi na području Opštine Ilidža, koja administrativno ne pripada Gradu Sarajevu i jedna je od kraćih na području te opštine. Sarajevska ulica nazvana po prvom predsjedniku ZAVNOBiH-a i prvom predsjedniku Narodne skupštine BiH Vojislavu Kecmanoviću je preimenovana u ulicu Nusreta Šišića Dede. Primjena tekovina ZAVNOBiH-a u praksi bi bila puno korisnija od one deklarativne i polaganja vijenaca. 

Izjave ministra Heleza kritikovali svi mediji

Zbog čega novinari državu BiH opisuju kao bure baruta sa ljudima koji sjede na tom buretu igrajući se upaljenim plamenom, najbolje potvrđuje nedavni nastup ministra odbrane BiH Zukana Heleza na TV N1. Ministar Helez je izjavio da u RS postoje vojni kampovi za obuku i da je riječ o paravojnim formacijama iza kojih stoje neki ljudi iz Rusije. Upravo je on osoba koja se najviše puta pojavila na naslovnicama bh. novina posljednjih sedam dana. Helez je uspio nešto što se dugo nije dogodilo na medijskoj bh. sceni – ujediniti bh. medije. Mediji u Banjaluci, Mostaru i Sarajevu su ga kritikovali. Dragan Bradvica u tekstu za Dnevni list je podsjetio da je Zukan Helez ranije imao slične izjave poput one da ima obavještajne podatke da se Milorad Dodik neće pojaviti na Sudu BiH i da će pobjeći u Rusiju, što se nije desilo. Dženisa Zukanović iz Oslobođenja je pisala da je Zukan Helez ranije pravosnažno osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od devet mjeseci zbog lažnog iskaza. D. Hadžović za Dnevni avaz je analizirao gostovanje ministra Heleza na N1. Kritikujući nastupe Heleza, Hadžović piše da je ministar govorio da SAD priprema vojnu pomoć u helikopterima, ali da prema ministru Helezu to nije za medije jer je informacija vojna tajna. Rekao je i da BiH u domaćoj proizvodnji pravi dronove za vojske ali da se ni o tome ne može javno govoriti u medijima jer je i to vojna tajna.  

Političari iz RS nisu propustili priliku da se politički okoriste od Helezove izjave. Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, zatražila je smjenu ministra Heleza sa mjesta ministra odbrane, a Milorad Dodik je izjavio da nijedna odluka iz sektora odbrane neće proći na Vijeću ministara dok je ministar odbrane Zukan Helez. Izjava Dodika koja se pojavila u medijima je bila odlična prilika novinarima da predsjednika RS podsjete da on sa pozicije predsjednika RS ne može najavljivati nešto što se treba dogoditi na državnom nivou. Iz Obavještajno-sigurnosne agencije su izjavili da nemaju informaciju o postojanju vojnih kampova i paravojnih formacija u BiH. Iz EUFOR-a su u izjavi za Dnevni avaz potvrdili da nisu zaprimili dokaze ili informacije o postojanju bilo kakvih paravojnih kampova u BiH. Tužilaštvo BiH je formiralo predmet povodom izjava ministra Heleza. Kada se jednom o ovome bude govorilo na Sudu BiH, saznat će se da li je ministar govorio istinu.

16 dana aktivizma u medijima

U toku jesvjetska kampanja pod nazivom „16 dana aktivizma“ - kampanja protiv nasilja nad ženama i djevojčicama. Uredništvo Oslobođenja se odlučilo za dva intervjua u kojima su o femicidu i rodno zasnovanom nasilju govorili Amela Hajvaz, predsjednica udruženja Ženska vizija, te Vedran Škobić, federalni ministar pravde. Napad na advokaticu Jovanu Kisin Zagajac u Banjaluci je bio povod za razgovor sa njom na temu nasilja, borbe za građanska prava, slobode govora i prava manjina. Nezavisne novine su kampanju „16 dana aktivizma“ započele sa predstavljanjem Fondacije „Udružene žene“. Finansijska menadžerica te fondacije iznijela je podatak da je više od 300 žena koje su bile štićenice Sigurne kuće dobilo finansijsku pomoć kroz Fond za ekonomsko osnaživanje žena.

U tekstu je najavljeno da će Fondacija „Udružene žene“ svih dana kampanje od 25.11 do 10.12. pripremati po jedan članak na temu rodno zasnovanog nasilja, a koji će biti objavljivani u Nezavisnim novinama.

Dnevni list u broju od 30.11 na naslovnici donosi tekst o izložbi pod nazivom „Između četiri zida“, fotografkinje Aida Redžepagić i novinarke i aktivistice Kristina Ljevak Bajramović, koja ukazuje na problem rodno zasnovanog nasilja. Uredništvo Dnevnog avaza je kampanju “16. dana aktivizma” podržalo objavom agencijske vijesti o počeku globalne kampanje, dok za uredništvo Glasa Srpske kampanja ne postoji.

Izvještavanje o Gazi

Za razliku od prošlih dana i sedmica, vijesti o stradalima u Gazi zamjenile su vijesti o razmjeni zarobljenika i informacije o nastojanjima da se primirje održi što je duže moguće. Rezultat primirja je da je Hamas oslobodio više od 100 talaca, dok je iz izrealskih zatvora oslobođeno 240 Palestinaca. Jučer je primirje prestalo. Za očekivati je, nažalost, da se vijesti o ubijenim u Gazi ponovo vrate na naslovnice.

Dnevne novine su dostupne u digitalnom arhivu Inforbiro.