RTV Herceg Bosna finansira nekoliko opština sa hrvatskom većinom iz BiH, a opozicija smatra da je to medij pod direktnom kontrolom politike.

foto: mediacentar/pixabay

Radio-televizija Herceg Bosna danas predstavlja jedini regionalni medij u Bosni i Hercegovini koji svoj program emituje na hrvatskom jeziku. Zbog načina finansiranja, od opština i kantona pod kontrolom HDZ-a, za opoziciju unutar hrvatskog nacionalnog korpusa predstavlja medij pod direktnom kontrolom politike. Sa druge strane za direktora tog javnog emitera Stipu Galića, naznake o političkom uticaju ne postoje, a kontrole i cenzure nema.

Ideja uspostavljanja centralnog hrvatskog medija u BiH javlja se '92 godine. Tadašnji „Hrvatski radio Herceg Bosna“ sačinjen je od kadrova uglavnom sa nekadašnje RTV Sarajevo. Finansiran od strane Republike Hrvatske kao i Vlade HZHB, svoj program počinje emitirati 1. maja. 1993. godine.

Jedan od pokretača radija, novinar Ivica Šimunović koji je 2009. godine zbog organizacije protesta  dobio otkaz u tom mediju, naglašava da je u periodu ratnih dešavanja medij imao stabilan priliv sredstava ali da su u postratnom periodu sa postavljanjem Željka Raguža na mjesto direktora započeli finansijski problemi.

„Sredstva za pokretanje medija su došla iz Hrvatske, a zvanično od Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Smiljko Šagolj koji je tada radio za HRT me pozvao sa idejom da pravimo radio. Ja sam tada bio šef dopisništva,  napravili smo dobar radio koji je odlično funkcionirao. Međutim, sa završetkom rata prestaje taj priliv sredstava. Tada postavljaju Željka Raguža za direktora. Čovjeka koji je bio više politička figura, a ne netko tko je suštinski bio zainteresiran za razvoj medija. U periodu nakon ukidanja HZHB, „hrvatske“ institucije su uglavnom financijski bile pomognute od hrvatske dijaspore. Međutim, kako nije bilo dovoljno sredstava, počelo se urušavati i onda su nastali problemi. To sve počinje 2000. godine, a mi smo u štrajk krenuli 2009. godine“, priča Šimunović.

Ceciliji Petrović, Ankici Milićević, Miji Kelavi i Ivici Šimunoviću nakon prvog dana štrajka, tadašnje rukovodstvo na čelu sa Željkom Ragužem uručuje otkaze. Prema riječima Šimunovića, obustava rada je bilo i prije početka zvaničnog štrajka, uručeni otkazi dobili su i sudski epilog, a o tadašnjem odnosu i pritiscima direktora i vlasnika prema uposlenicima tog medija najbolje govori slučaj Mije Kelave.

„Nakon naše tužbe i prve presude mi smo imali pravo da se vratimo na posao ali nismo imali namjeru. Na posao se vratio jedino Mijo Kelava koji je sticajem okolnosti dva puta dobio otkaz. On je krenuo sa nama u štrajk i tada dobiva otkaz. Nakon sudske presude on se jedini vraća na posao. Drugi put jer je kao novinar RTV Herceg Bosne došao na jedan okrugli stol u organizaciji BH novinara gdje sam ja govorio o našem slučaju. Kelava napiše tekst o tom događaju, citira mene i za dva dana opet dobiva otkaz“.

U budžetu uvijek ima sredstava

Kako bi se osigurao opstanak medija koji je krajem prve decenije 2000-tih akumulirao više od milion maraka dugova, te kreirao model dugoročnog i kontinuiranog financiranja, tadašnja hrvatska politička nomenklatura vrši promjenu vlasničke strukture Radio-televizije Herceg Bosna d.o.o. Mostar. Prema dostupnim podacima Regulatorne agencije za komunikacije promjena vlasničke strukture odvijala se u dva navrata.

Prvi put 2009. godine kada opštine preuzimaju vlasništvo. Čapljina sa 8,90 posto, Čitluk sa 4,93 posto, Grude sa pet posto, Neum sa 3,45 posto, Tomislavgrad sa 6,30 posto, Kiseljak sa četiri posto, Stolac sa 3,60 posto, Ravno sa 0,98 posto, Kreševo sa 0,98 posto, Dobretići sa 0,98 posto, Kupres sa četiri posto, dok je udruga Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna Mostar zadržala procent vlasništva u iznosu od 56,88 posto.

Regulatorna agencija za komunikacije 2010. godine zaprima novi zahtjev za promjenu vlasničke strukture u okviru koje se udruga Hrvatska zajednica Herceg Bosna odriče određenog procenta vlasništva u korist Zapadno-Hercegovačke županije 10 posto, Općine Livno 8,90 posto, Općine Široki Brijeg 6,45 posto, Općine Ljubuški pet posto te Općine Posušje jedan posto, s tim da udruga zadržava vlasništvo od 25,53 posto.

Promjenom strukture vlasništva u određenoj mjeri je riješen problem finansiranja RTV Herceg Bosna. U praksi to znači da svaki od suvlasnika, opštine i ZHK, procentualno svom udjelu u vlasničkoj strukturi izdvajaju budžetska sredstva za sufinansiranje tog medija.

Iako smo od svih institucija upisanih kao vlasnici tražili iznose sredstava uplaćenih za te namjene, do trenutka objave ovog teksta informacije smo dobili samo od opštine Kreševo, opštine Livno i  Zapadno-Hercegovačke županije.

Međutim, prema dostupnim budžetima opština i podacima baze koju vodi Fondacija CPI, ako kao referentnu godinu uzmemo 2016. godinu, Opština Grude za finansiranje RTV Herceg Bosne izdvojila je 24.096 maraka, Kiseljak 15.276 maraka, Kreševo 10.489, Livno 13.000, Ljubuški 22.330, Neum 18.862, Posušje 10.525, Ravno 10.486, Stolac 19.368, Tomislavgrad 38.535, Široki Brijeg 29.041 i Čapljina 32.674 maraka.

Iz budžeta Zapadno-Hercegovačke županije, prema podacima koji su nam dostavljeni 2015. godine za tu namjeru izdvojeno je 20.000 maraka, 2016. godine 35.958,65 maraka, a 2017. godine 61.643,40.  Za opštine Čitluk i Dobretići nema dostupnih podatka dok opština Kupres nema namjeru izdvajati sredstva za sufinansiranje RTV Herceg Bosna.

Milan Raštegorac, načelnik opštine Kupres, koja je u vlasničkoj strukturi zastupljena sa četiri posto, kao razloge nefinasiranja Radio-televizije Herceg Bosna navodi nedostatak sredstava kao i vlastitu političku pripadnost – Raštegorac je član HDZ-a 1990.

„Zbog toga što to nije naš medij. Kad bih ja plaćao svaki medij gdje bi stigao? Ja nisam HDZ, nek' vladaju, nek' rade šta god hoće, ja neću plaćati, nek' me tuže. Ta odluka je naslijeđena. Nisu je plaćali ni prijašnji načelnici, a neću je ni ja plaćati. Mi financiramo lokalni radio, nismo ni s njim zadovoljni ali eto nezavisni mediji imaju pravo. Što se tiče drugih općina koje financiraju taj medij, one imaju direktivu. Ja sam ekonomski neovisan, a ovi drugi da bi opstali u svojim stolicama moraju slušati vožda. Ono što ja vidim je da HDZ BiH tako funkcioniše. Možda ja loše vidim al' mislim da je tako“.

Pored sredstava iz Zapadnohercegovačkog kantona kao i sredstava iz budžeta opština, RTV Herceg Bosna je već duži niz godina korisnik „Transfera za pomoć medijima Hercegovačko- neretvanskog kantona“.  Informacije o dodjeli sredstva tom mediju tražili smo od nadležnih službi HNK, međutim, njihov odgovor je izostao.

Na osnovu informacija iz medija na račun RTV Herceg Bosna iz budžeta HNK 2012. godine uplaćeno je 330.000 maraka, 2013. – 252.000, 2014. – 300.000, 2015. godine 220.000 i 2016. godine 220.000 maraka.

Dodatno, iz budžetske rezerve institucija BiH koju je Vijeće ministara BiH odobrilo Ministarstvu civilnih poslova, 2015. godine je za RTV Herceg-Bosne doznačeno 50.000 maraka. Također, 2017. godine iz budžetske rezerve izdvojeno je i 50.000 maraka kao podrška radu tog medija.

Na Radiju Herceg Bosna ne možemo objaviti demant

Na teret budžeta opština i kantona kao vlasnika RTV Herceg Bosna pala je i otplata komercijalnog kredita u iznosu od 1.510.000 maraka podignutog u UniCredit banci sa ciljem isplate obaveze po osnovu neisplaćenih bruto plaća, naknada uposlenicima i vanjskih suradnika tog medija u periodu od 2005. do 2012. godine.

Upravo zbog kreditnog zaduženja Općine Livno, na sjednici opštinskog vijeća u februaru 2017. godine došlo je do sukoba opštinskih organizacija HDZ-a i HDZ-a 1990. Boro Krišto, predsjednik županijskog odbora HDZ-a 1990, naglašava da je ta stranka bila protiv zaduženja zato što se budžetska sredstva troše na zaostale plate, a prema njegovim riječima vijećnici nemaju uvid u transparentnost poslovanja. Također, jedan od razloga protivljenja HDZ-a 1990 finansiranju RTV Herceg Bosne je i uređivačka politika koja je, kako Boro Krišto smatra, direktno kontrolisana od strane HDZ-a.  

„RTV Herceg Bosne je pod apsolutnom kontrolom HDZ BiH i Dragana Čovića, tako da bilo koja oporbena stranka teško da ima priliku da plasira informaciju sa ciljem ukazivanja na neke pojave koje nisu dobre. Priopćenja HDZ-a se objavljuju, a naši demanti koji se u istom trenutku šalju ne objavljuju. Niko nije protiv medija i mi bi sretniji bili kada bi bilo više medija koji će objektivno izvještavati ali mišljenje HDZ 1990 Livno je da mi nećemo ništa dobiti financiranjem nekog radija kada ta sredstva možemo pametnije utrošiti. U dječije vrtiće ili neku drugu neophodnu stvar. Ovdje se ne radi o samom financiranju radija, nego se sredstva troše na zaostale plaće dugovanja radnicima. Za nas to nema nikakvog smisla. Mi nemamo uvid u transparentnost poslovanja i koji su razlozi zbog kojih je došlo do tih financijskih problema“.

Federalni Zakon o budžetu precizirao je da su korisnici doznačenih transfera ili zajmova dužni dostaviti budžetskom korisniku izvještaj o namjenskom utrošku sredstava. U slučaju da korisnici ne dostave izvještaj o namjenskom utrošku sredstava, neće imati pravo aplicirati za dodjelu sredstava u narednoj fiskalnoj godini.

Iako smo od opština kao i ZHK-a te HNK-a tražili da nam dostave izvještaje, iste nismo dobili.

Boro Krišto ističe da on nema saznanja da li su načelniku opštine Livno i vijećnicima HDZ-a dostavljeni izvještaji o utrošku sredstava. Prema njegovim tvrdnjama, finansijski izvještaji prezentirani su samo u trenutku kada se tražilo kreditno zaduženje opštine Livno.

„O financijskim izvještajima se nikad nije raspravljalo. Prezentirani su samo kada se tražilo da se općina Livno kreditno zaduži da bi se mogle izmiriti obaveze prema uposlenicima u vidu zaostalih plaća i doprinosa. Samo njihovo poslovanje nije nikad prezentirano i to je bio jedan od razloga zbog čega mi nismo željeti to podržati. Dakle, bilo kakva odluka o zaduživanju općine trebala bi se donijeti dvotrećinskom većinom u općinskom Vijeću. Taj segment nije ispoštovan. Dakle odluka je donesena prostom većinom“.

„Nikad nismo cenzurirali niti jedan tekst, objavu ili bilo što“

Stipo Galić na poziciji direktora RTV Herceg Bosna nalazi se već pet godina. Naglašava da je u periodu njegovog mandata urađena reorganizacija, smanjen broj zaposlenih, primijenjene nove tehnologije kao i informatizacija dobrog dijela programa. Sa godišnjim budžetom od oko 650.000 maraka, RTV Herceg Bosna danas posluje pozitivno, a kreditnim zaduženjem riješen je i problem uplate doprinosa i uvezivanja radnog staža uposlenicima.

„Taj kredit je poslužio da se uplate doprinosi i uveže radni staž. Mi smo našli način da dignemo komercijalni kredit i svojim uposlenicima uvežemo radni staž. Naš godišnji budžet je oko 650 tisuća, jednim dijelom od sufinanciranja kao i od vlastitih prihoda. S obzirom na ograničenja koja imamo od tri minuta po satu, mogu reći da nam komercijalni program ide dobro. U odnosu na ukupan prihod je negdje oko 15 posto. U jednom dijelu osnivači nas sufinanciraju, premda nas ozbiljno nitko ne financira jer se mučimo kao i svi drugi mediji da nađemo neka sredstva sa strane. Pišemo projekte, tražimo grantove, snalazimo se kako znamo“.

Galić smatra da se sadašnja vlasnička struktura neće mijenjati i da su problemi oko finansiranja i dugova sa kojima je taj medij bio suočen u prošlosti jednim dijelom inicirani promjenama vlasti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu 2006. godine.

„Zamislite situaciju da Federalnu televiziju neko prestane financirati godinu dana. To se upravo dogodilo RTV Herceg Bosne. Promjenom vlasti u HNŽ-u i sredstva za medije su preusmjerena na drugu stanu. Dakle, ne samo sredstva od RTV Herceg Bosne, nego od svih drugih medija. HNŽ je tada financirao i lokalne radije Čapljinu, Jablanicu, Ramu, Stolac i ti mediji su funkcionirali od granta.  Sada od HNŽ-a  dobivamo oko 220.000 a prije 2006. godine i promjene vlasti grant je iznosio 500.000 KM“.

Optužbe o političkoj kontroli medija i uticaju na uređivačku politiku od strane HDZ-a kao i navode Bore Krište o medijskoj blokadi stranke HDZ 1990, Stipo Galić smatra neutemeljenim.

„Ja se u ovih pet godina ne sjećam da su iz ove stranke poslali bilo kakvo saopćenje. Bilo je inicijativa s moje strane da se s njima razgovara jer u konačnici njihova politika je ukinula financiranje RTV Herceg Bosne 2006. godine kad su bili u vlasti u HNŽ-u. Pozivali smo ih da gostuju u programu ali to oni ne žele. Jer ukoliko dođu u program, ne mogu više pričati da su u nekoj medijskoj blokadi. Kada su imali svoju izbornu konvenciju ponudio sam da prenosimo kompletan događaj uživo i oni su to odbili. Dakle, da smo pod kontrolom HDZ-a ne bi ni naslova bilo. Ja bih se rado sa tom gospodom sučelio u nekom studiju i razgovarao. Kod nas svi gostuju i nikad nismo cenzurirali niti jedan tekst, objavu ili bilo što“.

Galić ističe da se finansijski izvještaji prezentiraju Nadzornom odboru kao i Skupštini RTV Herceg Bosna.

„Skupštinu moga društva čine načelnici koji su preuzeli osnivačka prava. Skupština usvaja financijsko izvješće, a ima li tko pozvaniji od načelnika ispred općina? Dakle financijsko izvješće usvaja Skupština i Nadzorni odbor od sedam članova iz svake općine koja ima malo veće udjele u vlasničkoj strukturi“.

Budućnost RTV Herceg Bosne, Galić vidi u procesu digitalizacije radija u Bosni i Hercegovini. Govoreći o budućem sistemu finansiranja javnih emitera, mišljenja je da je neophodno promijeniti sadašnji Zakon o javnom RTV sistemu BIH.

„Ukoliko pogledate okruženje vidjet ćete da je Slovenija završila proces digitalizacije, ne televizije, nego radija. Hrvatska je krenula eksperimentalno sa pet gradova, a ja sam uvjeren da će nas digitalizacija stići bez obzira koliko mi kasnili. Što se tiče financiranja mislim da će doći do promjene Zakona o RTV sustavu. Nadam se da će Hrvati dobiti kanal na svom jeziku i da ćemo mi biti najvjerojatnije dio tog kanala. Financirat ćemo se iz RTV pristojbe kao i u svim normalnim zemljama. U kojem modelu, to još treba dogovoriti“.

Egzistencija RTV Herceg Bosne kao i ostalih javnih medija u Bosni i Hercegovini usko je povezana sa modelom finansiranja. Postojećim modelom izdvajanja budžetskih sredstava, i u konačnici interesima u tom trenutku vladajuće političke garniture, otvara se pitanje političkog uticaja na uređivačku politiku. Iz tog razloga, sve dok dobra volja SDA, HDZ-a, SNSD-a ili SDP-a bude jedan od presudnih faktora hoće li novinar javnog emitera dobiti platu ili ne, dilema oko uticaja na izvještavanje ostaje otvorena. Što bi se u Bosni i Hercegovini reklo „Koliko para toliko i muzike“.

Bilans stanja i bilans uspjeha RTV Herceg Bosna dostupan ovdje.