Kako pronaći balans između slobode izražavanja u medijima i govora mržnje? Izvještaj sa okruglog stola „(Zlo)upotreba slobode izražavanja na javnoj sceni“.
Istraživanja novinarskih organizacija su rijetka i zato dobrodošla ako su motivirana profesionalnim razlozima. No, da li je takvo “istraživanje” NUNRS-a o jeziku mržnje u “60 minuta”?
Isključivost društvenih normi, koja se manifestuje i u govoru mržnje, u BiH nema dostojne protivnike u javnoj sferi i demokratskoj državi jer je upravo ona institucionalizacija te isključivosti.
Kada nacionalistička retorika postane politička platforma, institucionalni rasizam se lako prenosi u javnost i manifestuje u narastanju jezika mržnje u javnom diskursu.
Istraživanje Mediacentra Sarajevo «Strategije isključivanja: govor mržnje u bh. javnosti» analizira govor mržnje sa aspekta medija, zakonodavstva i civilnog sektora u BiH.
Autor teksta, doktor znanosti i voditelj Medijskog istraživačkog centra Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, analizira izvještavanje novih medija o dešavanjima u Širokom Brijegu.
Autor daje nekoliko praktičnih savjeta za stvaranje snažnije korisničke zajednice i odbijanje zlobnika i rasista sa komentara na novinarskim web stranicama.
Tužiteljica Budimir analizira kazneno-pravni aspekt domaćeg i međunarodnog zakonodavstva, te mogućnosti kaznenog procesuiranja osoba koje su putem medija poticale izvršenje ratnih zločina.
