A kto su ti, šta su ti, Anonimusi, da prostiš

A kto su ti, šta su ti Anonimusi da prostiš

A kto su ti, šta su ti, Anonimusi, da prostiš

Zbog čega bh portali ignorišu Anonimuse?

Foto: Anonymous Bosnia and Herzegovina, Facebook

„Funkcionišemo kao roj pčela.“ Anonimus

U bosanskohercegovačkoj javnosti se medijskim istupima Anonimusa rijetko posvećuje pažnja. Dovoljno je, na primjer, za ilustraciju upisati pojam u tražilicu najčitanijeg domaćeg portala, klix.ba i ustanoviti da se taj portal, za koji se slobodno može reći da pokriva većinu aktuelnih dešavanja, ovoj temi u zadnje četiri godine posvetio svega četiri puta. Da stvar bude gora, sva četiri primjera datiraju iz 2011. i 2012. godine i predstavljaju 'stare vijesti', a o Anonimusima od tada nema riječi. Stvari su još gore s portalom Radija Sarajevo, a ti portali se Anonimusima ne posvećuju čak ni nakon terorističkih napada u Parizu, iako su Anonimusi proglasili rat ISIS-u što je dovelo do njihovih češćih istupa u javnosti. U tom svjetlu, čini se da je sasvim logično postaviti sljedeće pitanje: Zbog čega bh. portali ignorišu Anonimuse?

Pravo na nevidljivost

Širim pregledom se otkriva da se među domaćim medijima koji su se značajnije posvetili ovoj temi, u zadnjih neliko godina, izdvaja Al Jazeera. Oni su im još u junu 2013. godine posvetili emisiju, Kontekst, u kojoj se pokušalo odgovoriti na pitanje Ko su Anonimusi i u kojoj su gosti bili Ivica Ostojić, Vladimir Arsenijević i Tarik Kapetanović. Podsjetimo se da je to bilo vrijeme JMBG protesta u kojim su Anonimusi stali uz demonstrante i oborili stranicu Parlamenta BiH. Iako je emisija bila velikim dijelom informativnog karaktera i podsjećalo se na historijat i značenje pokreta Anonimusa, u njoj su postavljena neka pitanja i iznijeta mišljenja i zapažanja koja su još neodgovorena/aktuelna, budući da je ova emisija do danas najznačajniji medijski doprinos spomenutom. Kapetanović još tada naglašava kako dotadašnje akcije Anonimusa (objavljivanje nickova pedofila, obaranje stranice predsjednika RS-a itd.) nisu dovoljno medijski popraćene, a ni Anonimusi dovoljno medijski eksponirani. Ističe da ih ni vlast ni mediji ne shvataju ozbiljno najvećim dijelom zbog toga što su njihove akcije kratkotrajne pa nemaju većeg odjeka. Zanimljiva  je Arsenijevićeva opaska u kojoj tvrdi da Anonimusi u svijetu izrazite vidljivosti, izazivaju nervozu, zbog osvajanja prava na nevidljivost. Gosti se slažu oko prirode akcija Anonimusa i vide ih kao društveno aktivističke dok slabost pokreta vide u činjenici što svako može postati član Anonimusa i time uvesti nove sisteme djelovanja, a usljed odsustva kontrole  i necentralizovanosti pokreta, ne može se predvidjeti kako će se dalje stvari odvijati. To može dovesti i do manipulacije, a ne može se isključiti ni korištenje Anonimusa od strane vlada i tajnih službi.

U borbi protiv ISIS-a

U periodu koji je uslijedio, za Anonimuse u bh. medijima važe Arsenijevićeve tvrdnje o 'osvajanju prava na nevidljivost'. Istovremeno, hrvatski i srbijanski mediji periodično prate istupe tamošnjih Anonimusa, a i jedni i drugi imaju Fb stranice koje se redovno ažuriraju i na kojim se mogu pratiti medijski zapisi o njihovim akcijama. Zato ni ne treba čuditi što su bh. mediji više pratili akcije hrvatskih i srbijanskih Anonimusa povodom rata koji su objavili ISIS-u, nego domaćih, budući da su uglavnom prenosili srpske i hrvatske izvore. Većina vijesti se pojavljuje u periodu od 20 – 22. 11. ove godine, kada hrvatski Anonimusi na svojoj Fb stranici objavljuju podatke desetina osoba za koje tvrde da su povezane s terorizmom u BiH i podržavanjem Islamske države. U njihovom istupu se navodi da spomenute podatke službe BiH skrivaju od javnosti i drugih policija i institucija u Evropi. U  video porukama iznose da su u ratu sa teroristima u BiH i da će ih sve razotkriti, a tekst iznosi pretpostavke da su Anonimusi upali u bazu Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine. Poruka koju Anonimusi poručuju teroristima, kako prenosi RTS, je sljedeća: „Anonimusi iz celog sveta će vas goniti. Znajte da će vas naći i neće vas pustiti". Zanimljivo je primijetiti da većinu ovih medijskih istupa prenose portali iz RS-a i ne smije se zanemariti politički i ideološki kontekst sadržan u tome. Konačno, javlja se i pripadnik Anonimusa BiH i poručuje: "Operacijom Bosna i Hercegovina (#OpBH) poručujemo zlikovcima i teroristima, mudžahedinima, njihovim simpatizerima, javnim i tajnim, da ćemo ih raskrinkavati i nećemo se libiti da sve to objavimo. Dalje su Anonimusi nastavili objavljivati informacije o navodnim sljedećim metama Islamske države. Ono što odmah upada u oči prilikom pogleda na ove vijesti jeste da se uglavnom radi o prenosima agencijskih vijesti, potom preuzimanjima sadržaja sa drugih portala ili pak intervjuima koji sadrže prosti navod i ne nude nikakav komentar ili mišljenje osim onog koji je implicitan u samom prenošenju sadržaja. New York Times iznosi mišljenja eksperata povodom načina online napada Anonimusa na ISIS i kaže da se radi o pomiješanim reakcijama jer ti napadi često nisu najuspješniji (hakuju se ljudi koji samo govore arapski i nemaju veze s ISIS-om, itd.).

I s policijom kad treba

I dok se bh. Anonimusima ne daje nikakva pažnja, baš u momentu pisanja ovog teksta (početak decembra 2015. op.ur.), u Srbiji se sa jednim predstavnikom objavljuje intervju u NIN-u i njegova slika se stavlja na naslovnicu. Blic prenosi dijelove intervjua i na pitanje novinara o aktivnostima ćelije Anonimusa u Srbiji, Anonimus odgovara: „Lovimo džihadiste, njihove jatake i finansijere. Objavljivali smo njihove akaunte i podatke, hakovali Tviter naloge. Poslednjih nekoliko dana više od 5.500 Tviter naloga pripadnika ID je hakovano. Podatke o radikalnim islamistima, jatacima i finansijerima prosledili smo policiji. Određena saradnja s policijom postoji - kada je to neophodno, ali gadni smo protivnici kada je to, takođe, neophodno.“ Intervju je vrijedan čitanja i zbog rasvjetljavanja načina na koji su se ISIS-ovci regrutovali preko interneta i kakvu su ulogu u tome odigrali igrica Call of Duty i darknet (na primjer, na javnom zidu su međusobno komunicirali 'pucačkim' rječnikom, dogovarajući se za terorističku akciju dok su svi mislisli da misle na igricu, a na dark netu koristili mrežu Tor koja omogućava anonimnost). I iako se Anonimusi Srbije trenutno bave i drugim aktivostima, npr. uključuju u humanitarnu akciju Operation Helping Hands #‎OpHH – (prikupljanje pomoći za djecu)‬‬‬‬‬‬‬‬‬, čini se da se njihove aktivnosti uglavnom tiču borbe protiv ISIS-a. Iz komentara sa njihove Fb stranice se može vidjeti da im čitatelji to zamjeraju i upućuju im primjedbe što ne hakuju CIA i FBI stranice i što se ne bore protiv USA. Zanimljiv je način na koji je Anonimus predstavio način njihove organizacije: „Funkcionišemo kao roj pčela. Neko pokrene ideju, predloži akciju, ako je dovoljno atraktivna, prikupiće dovoljan broj ljudi i krenuće se u realizaciju.“

Nesumnjivo je da Anonimusi, osim u BiH, sve više postaju stanovite anonimne pop ikone i da će postati neizostavna referenca vremena u kojem živimo. Jednostavno je haker, i to ne obični haker, nego haktivist personifikacija modernog revolucionara i heroja. U tehnološki uslovljenom i na mrežu spojenom svijetu kojim vladaju moćne korporacije, čini se da jedino hakeri imaju moć da mijenjaju stvari. Jedna od serija koje se ovdje moraju spomenuti je Mr. Robot (2015), Sam Esmaila, koja je već svojom prvom sezonom zadobila ogroman utjecaj baš zbog toga što nam nudi takvu sliku svijeta. Pri tome glavni lik ili svemoćni haker i organizacija koju osniva, vizuelno i semantički neodoljivo podsjećaju na Anonimuse pa nije teško pretpostaviti da su joj upravo oni bili inspiracija. Međutim, haker u seriji uradi nešto čime mijenja cijeli svijet i vrijeme će pokazati koliko je takva vizija hakera realna, a koliko idealizovana. Bilo kako bilo, činjenica je da će hakeri biti medijska tema i u budućnosti i da će joj se domaći mediji morati značajnije posvetiti, a ne nepotpuno kao do sada, uz nemanje stava i popratnog komentara.

*Napomena: Rok za pisanje ovog teksta je bio 4. 12. tako da ne sadrži primjere vezane za spomene Anonimusa koji su se desili u periodu do objavljivanja.