(Ne)društveni mediji

(Ne)društveni mediji

O koristima i štetama korištenja društvenih mreža.

Papirnate novine, radio i televizija su predstavljali nevjerovatan korak naprijed koji je donio ogromnu korist svim jedinkama društva, ali njihov značaj biva svakodnevno umanjen razvojem interneta i novih socijalnih medija, i trenutna istraživanja pokazuju da ćemo već za desetljeće svjedočiti potpunom izumiranju papirnih novinskih izdanja u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji a ubrzo nakon toga i u ostalim državama, dok nam ovogodišnji Cisco-vi izvještaji daju za pravo da zaključimo da će ove godine broj mobilnih uređaja spojenih na internet prestići broj živih ljudi. Postalo je normalno očekivati svakodnevni tehnološki napredak i sve bolju povezanost među ljudima.

Da li će revolucija zbilja biti prikazana na televiziji?

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća Gil Scott-Heron pjevao je o revoluciji koja neće biti prikazana na televiziji. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća nije bilo naznaka da će ARPANET/INTERNET postati ono što je danas, a da ih je bilo, ko zna kakve bi pjesme Heron komponovao.

Društvene mreže poput Twittera i Facebooka su postali ozbiljni alati u pokretanju širokih narodnih masa, o čemu prvenstveno imaju svjedočiti iskustva sa arapskim proljećem gdje se najveći dio procesa organizacije prosvjeda i okupljanja vršio putem Facebooka  - iako postoji suprotno mišljenje o tome kako je značaj ove društvene mreže, zapravo dobrano preuveličan jer je upravo nedugo prije navedenih previranja, omogućeno lakše dodavanje ljudi u grupe jer više nije bilo potrebe da se prihvati poziv za neku FB grupu da bi se našli u njoj.

S druge strane Twitter predstavlja društveni medij koji, iako često marginaliziran, može još vjerodostojnije prikazati čime su ljudi trenutno preokupirani. Trenutno, broj registrovanih korisnika Twittera popeo se na 500 miliona, od čega je oko stotinu miliona onih koji su potpuno neaktivni.  

Ukoliko tražimo primjere u kojima je neko izravno profitirao od Twittera, možda bi bilo dobro uzeti neke od early adoptera, ljudi sa našeg područja (eniax.net) koji su među prvim počeli “twitati” i za koje se ustalio naziv “uticajnih tviteraša“. Njima su tvitovanje i marketinške kampanje rađene putem Twittera donijeli poslovne ponude i fakultetske stipendije.

Zanimljiv alat vezan za Twitter je Tweetping, koji prati trenutnu situaciju što se tiče aktivnosti na Twitteru širom svijeta, te nam uz vizuelizaciju paljenja svijetla na karti svijeta omogućava da vidimo na kojem se kontinentu najviše tvituje i koliko brzo.

Društveni mediji u BiH

Ako bi pričali o situaciji u BiH vezanoj za korištenje Facebooka (u BiH je 1.401,520 registrovanih korisnika) u marketinške svrhe, u odnosu na zemlje u regionu, najjednostavnije bi bilo konsultovati Social Numbers ( socialnumbers.com) – alat koji je prvenstveno namjenjen marketinškim stručnjacima ali koji omogućava direktan uvid u dešavanja na Facebooku od države do države. Zaključujemo da u BiH najbolje kotira nekoliko agencija, i to InterSoft Sarajevo, čiji brandovi imaju 315,571 “likeova”, MITA Group sa 297,293 , iSTUDIO sa 260,418, i tako dalje, što se ni u kom slučaju ne može mjeriti sa Srbijom ili Hrvatskom gdje brandovi agencija poput Nordeusa prelaze preko 5 miliona “likeova” uz relativno visok broj drugih agencija koje imaju brandove sa višemilionskim brojem zainteresovanih korisnika. Naravno, najviše uticaja na tu sliku ima činjenica da obje zemlje imaju veći broj stanovnika od Bosne i Hercegovine ali se nije teško oteti dojmu da Bosanci i Hercegovci ne iskorištavaju dovoljno potencijal društvenih mreža, barem u marketinškom smislu. Rijetko koja BH kompanija, u svojim marketinškim planovima, iskoristi Facebook da ode dalje od “žicanja” lajkova i sumnjivih nagradnih igri.  

Jedan od najvećih benefita koji su socijalne mreže donijele u Bosnu i Hercegovinu je činjenica da poboljšavaju žalosnu situaciju oko ograničenosti izvora informacija. Proces od objavljivanja nekog zanimljivog članka na nekom od raznih bijelosvjetskih portala pa do prevođenja istog na bosanski jezik i objavljivanja na nekom od naših portala vrlo često zna biti dugotrajan i manje-više mukotrpan. Konkurencija na internetu na globalnom planu je puno veća i izravnija, a Facebook je omogućio da korisnici vrlo lako pronađu svoje interesne grupe unutar kojih će moći lakše razmjenjivati mišljenja sa drugim ljudima te pronalaziti sadržaj koji ih interesuje.

Zanimljivo se društvo okupilo na primjer unutar “Dobrinjske Akademije Nauka i Umjetnosti”, “koju je na Fejsbuku osnovao akademik T.H.”, čiji su članovi, osim svakodnevnog razmjenjivanja manje ili više zanimljivih vijesti i informacija učinili da njihovu “obavijes’ za javnos’ o dobitnicima godišnjih nagrada DANU” prenese i nekoliko bosanskohercegovačkih portala.

Naravno, osim lakšeg i bržeg protoka informacija i jednostavnijeg filtriranja onoga što nas (ne)zanima Facebook svakodnevno doprinosi boljoj povezanosti među samim ljudima uvođenjem novosti poput besplatnih sms poruka i mogućnosti video poziva.

No, ako smo zaista fokusirani samo na pretragu najnovijih vijesti, zanimljivosti i fenomena, moguće je da ćemo pronaći Reddit zanimljivijim od Facebooka. Reddit, sa sloganom – “the front page of the internet”, je servis koji omogućava registrovanim korisnicima da u različite odjeljke(subreddite) slobodno postavljaju tekstualni sadržaj ili vanjske linkove koji se nakon toga pozicioniraju na principu karme.

200 miliona ljudi trenutno ima registrovan profil na linkedin.com. LinkedIn je platforma koja je na prvi pogled neaktivna i nezanimljiva. U stvarnosti je to društvena mreža sa ogromnim brojem profesionalaca - onih koji nude i tragaju za poslom. Vrlo je lako dati na uvid, potencijalnim poslodavcima, vlastite kvalifikacije i preporuke, pa je i u Bosni i Hercegovini sve više onih koji imaju pozitivno iskustvo što se tiče LinkedIn-a.

Jesmo li zakržljali u komunikaciji uživo?

Prije uragana Irene, koji je američku istočnu obalu poharao u Augustu 2011-e godine, internetom je počela kružiti satirična vijest u kojoj se ljudima, koji su zbog socijalnih mreža užasno zakržljali u komunikaciji uživo, savjetuje kako da se ponašaju u izravnoj komunikaciji sa drugim ljudima koja će biti neophodna zbog nedostatka interneta za vrijeme uragana. U vijesti, koju kao da je pisao sam Orvel,  napominje se da je živa konverzacija, zapravo samo nekoliko statusa sa Facebooka izgovorenih zajedno, te da bi bilo dobro zapisati listu tema o kojima se može pričati, poput sporta ili vremena.

As Hurricane Irene prepares to batter the East Coast, federal disaster officials have warned that Internet outages could force people to interact with other people for the first time in years. Residents are bracing themselves for the horror of awkward silences and unwanted eye contact. FEMA has advised: “Be prepared. Write down possible topics to talk about in advance. Sports...the weather. Remember, a conversation is basically a series of Facebook updates strung together."

Naravno da mreže poput Facebooka definitivno utiču na vokabular i komunikaciju među ljudima, no ustvrdio bih da Bosanci i Hercegovci još uvijek ne provode dovoljno vremena na socijalnim mrežama da bi se iste bitno odrazile na njih, ali moram priznati da je definitivno bilo zanimljivo čuti “lol” u izravnoj komunikaciji sa mostarskim srednjoškolcima.

Virusi, lažni humanitarci, i par minuta slave

Često se desi da, informatički nepismeni, ljudi nasjednu na razne aplikacije koje prikupljaju podatke ili su nekog virusnog karaktera čime ne ugrožavaju samo sebe nego i sve one koji su na njihovoj listi prijatelja. Lažne humanitarne akcije kojima svakodnevno svjedočimo,  jedna su od najlošijih strana Facebook-a , ali nažalost vrlo raširena pojava. Nedavno je, koristeći se imenom glumca Milana Pavlovića, nepoznati korisnik uspio u nakani da izmami stotine maraka od dobronamjernih ljudi koje su bile namjenjene teško oboljelom Elvedinu Deronjiću. Nakon što je primio novac, korisnik je izbrisao profil te nije bilo nikakve mogućnosti za stupanje u kontakt s njim.  

Iako je jedan od primarnih benefita socijalnih medija taj da omogućava lakše filtriranje informacija čini se da to predstavlja mač sa dvije oštrice. Filtriranje samo djelimično uspijeva jer je svakim danom sve više izraženija količina “gluposti” koja dobija nevjerovatnu pažnju na mrežama, dok je sve teže i teže pronaći zanimljiv i relevantan sadržaj. Ljudi su spremni da zbog kratkotrajne Facebook slave objavljuju stvari koje, u najboljem slučaju, zadiru u privatnost njihovih prijatelja, dok su vrlo česte opasne i ilegalne. Tako je, naime,  korisnik koji je, računajući na bijelosvjetsku slavu, objavio video vlastite vožnje motorom od Konjica do Sarajeva, koja je trajala samo 20 minuta, no u kojoj svjedočimo bezobzirnom kršenju saobraćajnih propisa i konstantnom ugrožavanju života ostalih učesnika u saobraćaju.   

Onima koji su došli do kraja ovog članka, ali će, u odbranu socijalnih mreža, reći kako im iste svakodnevno pružaju priliku za lakše učenje i sticanje novih iskustava, želio bih napomenuti da je, jedna od najrespektabilnijih obrazovnih ustanova na svijetu, Massachusetts Institute of Technology – MIT, odnedavno ponudio besplatna online predavanja na ovom linku. Objavite to na Facebooku i nemojte se začuditi ako, i nakon čestog “rifrešanja”, broj lajkova bude zanemarljivo mali. lol