Objavljen pravilnik koji objašnjava koje informacije o vlasništvu online mediji moraju objaviti

foto: Mediacentar Sarajevo

Centralna izborna komisija (CIK) jučer je raspisala Lokalne izbore, koji će se održati 6. oktobra ove godine. Objavila je i niz podzakonskih akata koji objašnjavaju procedure i pravila provođenja izbora ali i pravila koja se odnose na obaveze medija i prate izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Visoki predstavnik Christian Schmidt.

Objavila je i novi pravilnik koji je relevantan za rad medija, plaćeno političko oglašavanje i zabranu preuranje kampanje. Pravilnik o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom periodu prati odredbe Poglavlje 16 Izbornog zakona BiH, koji se odnose i na rad medija. Naznačaniji dio u ovom pravilniku jesu podaci o informacijama o vlasništvu koje online mediji moraju objaviti ukoliko žele pratiti izbornu kampanju, a koje nisu bile sadržane u nametnutim izmjenama.

Pravilnik uvodi i Smjernice za medijsko izvještavanje o izborima, koje je Mediacentar Sarajevo, zajedno sa urednicima i predstavnicima regulatora, samoregulatora, CIK-a i OSCE-a pripremio, a koje je Skupština Vijeća za štampu i online medije usvojila ove godine. Smjernice sadrže osnovne etičke principe i zakonska pravila za online i štampane medije za izvještavanje o izborima i popratni su dokument Kodeksa Vijeća za štampu i online medije. Uvođenje ovih smjernica u podzakonski akt CIK-a predstavlja značajan korak za bolje i etičnije medijsko izvještavanje o izborima i malu pobjedu organizacija civilnog društva, Mediacentra Sarajevo i Vijeća za štampu i online medije, kao i drugih tijela, organizacija i medija koji su doprinijeli njihovoj realizaciji.

Online mediji koji će pratiti izborne aktivnosti trebat će se držati osnovnih etičkih principa i zakonskih odredbi za izvještavanje o izborima, a žalbe će se moći upućivati Vijeću za štampu i online medije.

Obaveze online medija i zabrana preuranjene kampanje

U pravilniku se objašnjava da će online mediji na prigodnom mjestu sadržavati struktura vlasništva nad medijima, naziv, adresu, broj telefona, elektronsku adresu i kontakte odgovornog izdavača i urednika, kojim mogu biti upućivane žalbe i prigovori na pisanje online medija. Iako se ovim ne precizira gdje su online mediji dužni objaviti ove informacije, u medijskoj praksi one se objavljuju u impressumu na webstranicama medija i u kontakt sekcijama. Objavljivanje ovih informacija bi trebalo doprinijeti transparentosti i odgovornosti rada online medija, a u cilju smanjivanja broja anonimnih portala koji šire propagandne sadržaje i kampanje diskreditacije protiv političkih subjekata.

Online mediji koji se opredijele za izvještavanje o izbornoj kampanji, pored objavljivanja ovih informacija, morat će pravično, profesionalno i stručno pratiti izborne aktivnosti uz dosljedno poštivanje novinarskog kodeksa, te općeprihvaćenih demokratskih principa i pravila, posebno osnovnog principa slobode izražavanja.

Neke od značajnijih odredbi koje prate izmjene koje je uveo Visoki predstavnik odnose se na zabranu političkim subjektima da šire lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa, kao i zabranu preuranjene kampanje.

Političkim subjektima je zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače, a Centralna izborna komisija je ovlaštena da provede postupak, o kojem će mediji informirati javnost.

Političkim subjektima je zabranjen i svaki oblik radnji iz kampanje u periodu od dana raspisivanja izbora do dana početka zvanične izborne kampanje a koje se odnose na upoznavanje birača i javnosti sa programom i kandidatima političkih subjekata za predstojeće izbore. Zabrana se ne odnosi na organiziranje zakonitih zvaničnih skupova organa i događaja političkih subjekata u svrhe koje nisu kampanja.

Cilj ovih izmjena jeste da se smanji nezakonita i nefer promocija političkih subjekata izvan zvanične izborne kampanje. Iako nije poznato na koji način će se utvrđivati lažne informacije, monitoring koji smo radili tokom Općih izobra 2022. je pokazao da politički subjekti šire dezinformativne kampanje o izbornom procesu za postizanje političkih ciljeva. Ovaki postupci mogu ugroziti integritet izbora, dezinformisati birače, ali i smanjiti njihovu izlaznost. Pravo birača na pravovremene, tačne i nepristrasne informacije o izborima ključne su za donošenje dobro informisanih odluka.

Funkcionerska kampanje i način upućivanja žalbi

Pravilnik sadrži i ranije odredbe o zabranjenom političkom oglašavanju i odredbe o izvještavanju elektronskih medija o zvaničnicima koji su kandidati na izborima.

Političkim subjektima od dana raspisivanja izbora do dana početka zvanične kampanje zabranjeno je plaćeno političko oglašavanje putem elektronskih medija, online medija, štampanih medija i društvenih mreža, osim plaćenog političkog oglašavanja o održavanju internih skupova organa. Objavljivanje plaćenog političkog oglašavanja zabranjeno je i medijima u gore navedenom periodu.

Informiranje o redovnim aktivnostima zvaničnika dopušteno je u okviru informativnih programa elektronskih medija bez direktnog ili indirektnog navođenje njihove kandidature i stranačke pripadnosti. Cilj ovog pravila jeste da se smanje  funkcionerske kampanje – promocija zvaničnika koji su i kandidati na izborima, a koje medijima predstavljaju veliki izazov i redovna su praksa tokom izbora uprkos ovoj zakonskoj osnovi. 

Pravilnik sadrži i druge odredbe Poglavlja 16 Izbornog zakona, poput pravila za objavu rezultata istraživanja javnog mnijenja, obaveza elektronskih medija u sklopu neposrednog obraćanja političkih subjekata i odredbe o dozvoljenom političkom oglašavanju tokom izborne kampanje.

Uvodi se i set novih definicija, a naziv pravilnika je izmijenjen u odnosu na prethodne verzije kada se zvao Pravilnik o medijskom predstavljanju političkih subjekata od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora. U uvodu se nalaze i definicije duštvenih mreža i Vijeća za štampu i online medije, te pojam javnog oglašavanja, pod kojim se podrazumijeva oglašavanje putem medija, plakata, postera, interneta, letaka, pokretnih reklama i svaki drugi vid javnog oglašavanja dostupan javnosti i biračima. Javno oglašavanje je različito od političkog oglašavanja koje podrazumijeva emitiranje i objavu oglasa, javnih poziva, spotova, i bilo kojeg drugog vida javnog oglašavanja političkog subjekta.

RAK je nadležan za praćenje rada elektronskih medija, a politički subjekti svoje primjedbe na sadržaj u štampanim i online medijima u vezi sa praćenjem izborne kampanje upućivat će Vijeću za štampu i online medij na osnovu Kodeksa za štampane i online medije i pripadajućim smjernicama Vijeća za izvještavanje o izborima, a u skladu sa procedurama Vijeća. Iako se ovdje spominju samo politički subjekti, procedure i pravila Vijeća za štampu i online medije su takve da žalbe Vijeću mogu slati svi građani koristeći ova dva dokumenta. 

Smjernice za medijsko izvještavanje o izborima sadrže osnovne etičke standarde za izvještavanje o izborima, te osnovna zakonska pravila kojih bi se trebali pridržavati online i štampani mediji. Smjernice su dostupne ovdje.

Pravilnik za medijsko predstavljanje i javnom oglašavanju političkih subjekata možete pronaći na stranici CIKa. 

___